Ruska privreda je jedna od najteže pogođenih sadašnjom globalnom
ekonomskom krizom. Rusija, jedna od vodećih energetskih izvoznika u
svetu, ne samo što je pogođena bankarskom krizom i padom vrednosti
deonica, nego i naglim padom cene nafte.
Zalagaonice su retka mesta u kojima
je poslovna aktivnost veoma živa ovih dana u Rusiji. Prema zvaničnim
podacima prosečan klijent pripada srednjoj klasi i starosnoj grupi
između 30 i 45 godina, dok u zalog stavlja uglavnom zlato ili nakit. Mihail Unksov, predsednik ruskog saveza vlasnika zalagaonica kaže "da je tipičan klijent nezaposlen i da nastoji na brzinu da ostvari neku želju".
Period
ruske privredne ekspanzije je za sada okončan, dok je vrednost deonica
pala za oko 70 odsto. Vrednost rublje se smanjila na skoro najniži
nivo u poslednje tri godine. Centralna banka Rusije potrošila je do
sada 150 milijardi dolara, ili oko 25 odsto monetarnih rezervi – za
održavanje vrednosti rublje. Rezerve su, inače, stvorene dok je
vrednost nafte dostizala rekordne nivoe.
Polovina budžeta
namiruje se od prodaje nafte i gasa. Dodatna poreska sredstva stižu od
proizvođača energenata. Zbog naglog pada cena nafte moglo bi da dođe
do budžetskog deficita, što bi direktno uticalo na zaposlene u vladinim
službama, koji čine više od polovine ukupne radne snage u zemlji.
Energetski
stručnjak Konstantin Simonov, inače direktor Fonda za energetsku
bezbednost u Moskvi, kaže da naftni proizvođači i snabdevači
predstavljaju dva stuba nedovoljno diverzifikovane ruske privrede.
Simonov
tvrdi da treći stub čini sektor koji učestvuje u potrošnji prihoda od
nafte i zemnog gasa. To su ugostitelji, građevinari i drugi, jer prihod
od nafte se troši na izgradnju stanova, proizvodnju automobila i hrane.
Stoga, niske cene nafte i nestašica kredita znače i zamrzavanje
građevinarstva, slabu kupovinu vozila i manji promet u restoranima.
Premijer
Vladimir Putin je nedavno upozorio na moguće ekonomske teškoće, ali i
dodao da veruje da će zemlja prebroditi globalne ekonomske nevolje bez
većih posledica.
"Zahvaljujući
postojećim velikim rezervama u zlatu bićemo u mogućnosti da prebrodimo glatko
sadašnje teškoće u zemlji i svetu bez većih fluktuacija", rekao je Putin.
Međutim,
Putin je takođe priznao da raste broj nezaposlenih, dok ekonomisti
ukazuju na moguće smanjenje monetarnih rezervi ukoliko cena nafte
ostane niska i globalne ekonomska kriza potraje duže od šest meseci. Mihail
Unksov, predsednik saveza vlasnika zalagaonica napominje da oko 95
odsto klijenata otkupljuju svoje založene predmete, što znači da su još
u stanju da otplaćuju svoje zajmove, što u proseku iznosi manje od 400
dolara ili oko 10 hiljada rubalja mesečno. Unksov dodaje da je većina
Rusa svesna da bi ostavljanje zlata u zalagaonicama značilo lišiti se
životno važne finansijske rezerve.