Linkovi

SAD - Kina: 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa


15. decembra 1978. godine Sjedinjene Države i Kina su objavile da uspostavljaju diplomatske veze posle decenija neprijateljstva. Trideset godina kasnije, dva ključna učesnika se prisećaju događaja koji su potpuno promenili američko-kineske odnose.

Kina je krajem sedme decenije prošlog stoleća bila u agoniji antikapitalističke Kulturne revolucije, pod vođstvom osnivača Komunističke partije Mao Zedonga. U Sjedinjenim Državama, Ričard Nikson se kandidovao za predsednika kao glasni antikomunista.Dve zemlje nisu imale diplomatske kontakte još od kineske komunističke revolucije, 1949. Međutim, kada je Nikson postao predsednik, počeo je da se bavi menjanjem američke inostrane politike. Niksonov pomoćnik u to vreme bio je Brent Skoukroft.

„Nikson je došao na dužnost sa veoma antikomunističkim uverenjima. Bio je poznat kao antikomunista, tako da je mogao da se obrati nekoj komunističkoj zemlji kao što je Kina, a da ljudi ne posumnjaju da je izneo Sjedinjene Države na rasprodaju.“

Skoukroft kaže da su Sjedinjene Države težile detantu sa Sovjetskim Savezom. Nikson je međutim smatrao da je otuđivanje Sjedinjenih Država i Kine opasno neizbalansirano. Sjedinjene Države su godinama imale odnose samo sa nekomunističkim zvaničnicima Tajvana. Nikson je onda uputio savetnika za nacionalnu bezbednost Henrija Kisindžera u tajnu misiju prekidanja decenija neprijateljstva sa Kinom.

„Predsednik Nikson se plašio da će – ako se sazna šta radi – biti sprečen da o i nastavi.“

Predsednik Nikson je doputovao u Kinu februara 1972. Na Velikom zidu je govorio o rušenju barijera.

„Ne želimo nikakve zidove među ljudima i mislim da je jedan od rezultata mog putovanja, nadam se, to što podignuti zidovi – bez obzira da li su to fizički zidovi kao što je ovaj, ili drugačiji, ideološki ili filozofski – više neće deliti narode na svetu.“

Ipak, odnosi su zastali zbog statusa Tajvana. Zbignjev Bžežinski je bio savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Džimija Kartera.U nedavnom govoru u vašingtonskom Institutu „Brukings“, on je rekao da su se američko-sovjetski odnosi pogoršali sredinom 1970-ih, u vezi sa pregovorima o razoružanju. Bžežinski kaže da je tada shvatio da bi normalni odnosi sa Kinom dali Sjedinjenim Državama veći značaj u pregovorima sa Sovjetima.

„To me je navelo da počnem sa predsednikom da se zalažem za donekle izmenjeni pristup, koji će da naglasi stratešku vezu.“

Bžežinski je doputovao u Kinu u maju 1978. i predložio normalizaciju odnosa - nezavisno od rešenja pitanja Tajvana. Kineski lider Deng Šjaoping ga je pozvao na večeru.

„Rekao mi je sa određenom setom da su mu preostale još tri godine - a meni nije bilo jasno da li misli na život ili na mandat – i da zbog toga možda nikada neće moći da dođe u Ameriku. Po tome sam stekao utisak da se i njemu isto tako žurilo.“

Sedam meseci kasnije, Sjedinjene Države i Kina su zvanično uspostavile diplomatske odnose. Predsednik Karter je primio Denga u Beloj kući. tada, uprkos političkoj i ekonomskoj zategnutosti, američko-kineski odnosi jačaju. A stručnjaci kažu da dve zemlje sve više zavise jedna od druge.

XS
SM
MD
LG