Globalna
finansijska kriza posebno je teško pogodila evropske banke, od Islanda do
Grčke. Vlade evropskih zemalja reagovale su individualno, ne čekajući na pomoć
Evropske unije.
Ovo
je bila katastrofalna nedelja za banke širom Evrope. Bankarski sistem na
Islandu došao je do tačke koju je tamošnji premijer, Ger Harde, nazvao
"nacionalnim bankrotstvom." Britanska vlada objavila je plan od 88 milijardi
dolara za delimičnu nacionalizaciju velikih banaka i obećala da će sa 438
milijardi dolara garantovati bankarske pozajmice. Irska je objavila da
garantuje sve bankarske depozite, kao i pozajmice koje druge banke odobre
irskim bankama. Nemačka je predložila paket od 69 milijardi dolara za
spasavanje jedne banke koja odobrava komercijalne hipotekarne kredite. Dve
najveće francuske banke objavile su nameru da se ujedine. Švajcarska vlada
planira da spreči kolaps jedne od svoje dve najveće banke, a banka Fortis, koja
opslužuje zemlje Beneluksa, našla se u teškoj situaciji.
Postoje
mnoga objašnjenja o tome zašto su evropske banke zapale u teškoće. Profesor
ekonomije na Univerzitetu države Pensilvanije, Ričard Marston, kaže da jedan od
uzroka potiče iz Evrope, a drugi iz Sjedinjenih Država.
"Ima
zemalja u Evropi, kao što su Britanija, Irska i Španija, koje su napumpale cene
nekretnina više nego Amerika. To je neminovno uticalo na banke. A zatim, ima
banaka kao što su one u Belgiji, Holandiji i Nemačkoj, koje su kupovale
američke hartije od vrednosti u čijoj pozadini su stojali krediti za
nekretnine," kaže Marston.
Posledica
tih i drugih problema bio je gubitak poverenja među bankarima, koji se sada
plaše da pozajmljuju novac jedni drugima pa su zamrzli odobravanje kredita u
Evropi i drugde. Jedan od mogućih odgovora je delimična nacionalizacija velikih
banaka, kakvu je sprovela Britanija. To nije stabilizovalo tržište, ali neki
ekonomisti, kao što je Pol Kedroski iz američke Fondacije Kaufman, kažu da je
to bio dobar potez.
"Nacionalizacijom
ili delimičnom nacionalizacijom banaka šaljete poruku da su banke bezbedne sve
dok smo mi kao zemlja bezbedni. Dakle, činite sve što možete da umirite ljude
da su banke sigurne. To je najveće moguće herojstvo. Više od toga ne može se
učiniti," kaže Kedroski.
Poslednjih
nedelja evropske centralne banke neprestano nude novac finansijskoj industriji
pokušavajući da ohrabre banke da ponovo pozajmljuju jedne drugima. Pored toga,
centralne banke Britanije, Kine, Kanade, Švedske i Švajcarske, kao i Evropska
centralna banka, zajednički su smanjile osnovne kamatne stope. Ali mnoge
evropske banke sprovele su mere samostalno, a ne preko Evropske unije. Pol
Kedroski kaže da to pokazuje da Evropska unija nije sposobna da brzo reaguje na
ovakve probleme.
"Zemlje
koje su najneposrednije bile ugrožene kolapsom bankarskog sistema - Grčka,
delimično Nemačka, Island i Irska - preduzele su nezavisne akcije jer su
smatrale da ne mogu da čekaju na jedinstveni odgovor," kaže Kedroski.
Drugi
ekonomisti iznose gledište da su evropske vlade delovale brzo i da će poverenje
bankara biti obnovljeno. Samim bankarima širom Evrope sada ostaje samo da se
nadaju da će smeli potezi njihovih vlada zaista uroditi plodom.