Linkovi

Pozitivna reakcija berze na predlog za pomoć finansijskim tržištima


Svetske finansijska tržišta, koja su ranije ove nedelje pretrpela teške udarce, juče su - posle vesti da će vlada SAD osnovati federalnu agenciju, koja će preuzeti loše kredite komercijalnih banaka – ostvarila veliki napredak. Predsednik SAD Džordž Buš i američki sekretar za finansije Henri Polson najavili su plan za izlazak iz finansijske krize i skrenuli pažnju da će on koštati nekoliko stotina milijardi dolara. Američkim zakonodavcima je upućen apel da po hitnom postupku usvoje plan koji će Kongresu biti upućen u narednih nekoliko dana.

Nova federalna agencija će najverovatnije biti oformljena po uzoru na kompaniju pod nazivom Resolution Trust Corporation koju je početkom 1990-ih osnovala američka vlada kako bi izvukla zemlju iz štedno-stambene krize. Ta akcija je koštala oko 150 milijardi dolara. Kada je vest o planiranim merama objavljena u četvrtak, usledila su dva dana porasta vrednosti deonica, kakva Vol strit nije video u poslednjih 20 godina.

Deonice finansijskih institucija zabeležile su najveći skok, a indeksi su porasli za oko četiri odsto, dostigavši tako vrednost od pre nedelju dana. Slično su reagovale i evropska i azijska berza, uključujući Kinu. Objavljivanje plana za izlazak iz finansijske krize dolazi posle dramatičnih pet dana na Vol stritu i straha da bi pored kolapsa najveće investicione banke Liman Braders i preuzimanja velike osiguravajuće kompanije AIG od strane američke vlade, i druge finansijske institucije mogle da dožive istu sudbinu.

Centralne banke širom sveta su u zajedničkom naporu da normalizuju kreditne transakcije, uložile novac u finansijske sisteme. Američki regulator tržišta je doneo odluku da se privremeno zabrani takozvano short selling trgovanje, prema kojem brokeri prodaju akcije koje ne poseduju, kako bi ih kasnije, kada im padne cena, kupili jeftinije. Neki smatraju da je ovaj oblik transakcija doprineo trenutnoj krizi. Robert Mektir, penzionisani predsednik banke federalnih rezervi u Dalasu, kaže da će američka vlada na kraju profitirati od otkupa loših kredita.

«Vlada će zaraditi na svemu ovome. Ona može jeftino da kupi imovinu, a neće morati da je odmah vrati na tržište, već da je čuva neko vreme i kasnije dobije punu cenu za tu imovinu. Vlada može da pozajmljuje po visokim kamatnim stopama na imovinu koja je pod hipotekom i da sačeka da se taj zajam polako isplati».

Sa Mektirom koji je gostovao na Blumberg televiziji, mnogi se ne slažu. Republikanski senator Ričard Šelbi, npr. kaže da će ovaj plan koštati poreske obveznike čak bilion dolara. Džon Bogl, koji je pre 30 godina izumeo berzanske indekse zajedničkih fondova, takođe je bio skeptičan po pitanju tako masivnog uplitanja vlasti u ekonomiju. Bogl je inače nazvao krizu na Vol stritu, kasino kapitalizmom. A konzervativni ekonomista, Alan Melcer sa Univerziteta Karnegi Melon, mišljenja je da ovakav vladin predlog rešenja finansijske situacije treba izbeći, jer on predstavlja socijalistički pristup problemu.

XS
SM
MD
LG