Linkovi

Zavales: Kriza u Gruziji obelodanila dvostruke standarde nekih zemalja


"Interesantno je podsetiti da uprkos inisistiranju SAD i NATO-a, Gruzija nije priznala nezavisnost Kosova, pribojavajući se upravo onoga na šta je Rusija ukazivala", kaže u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike, nezavisni politički analitičar, Džon Zavales.

Zavales: Mislim da sadašnja kriza u Gruziji predstavlja najozbiljniju bilateralnu krizu SAD i Rusije od rata u Jugoslaviji 1999. godine. Kratkoročno, brojni bilateralni sporazumi će biti zamrznuti, mada ne verujem da će to dovesti do dugoročnijih problema, ali će početi daleko veća opreznost i podozrenje u međusobnim odnosima. Rusku samouverenu i oštru akciju u Gruziji je trebalo očekivati, u svetlu ignorisanja ruskih stavova još od 1999: protivljenja bombardovanju Srbije, proširenja NATO-a, protivljenja sporazumu o antibalističkom sistemu u Poljskoj i Češkoj i odluke o vojnoj kampanji u Iraku. Gruzijska kriza je postala faktor i na američkim predsedničkim izborima. Retorika republikanskog predsedničkog kandidata Džona Mekejna je emotivna i jednostrana u potpunom podržavanju Gruzijske vlade i ignorisanju brojnih činjenica u vezi sa Šakašvilijevim tretmanom opozicionih političkih stranaka i medija. Mekejn govori o novom Hladnom ratu, isključenju Rusije iz Grupe 8 i blokiranju prijema Moskve u Svetsku trgovinsku organizaciju. S druge strane, reagovanje senatora Baraka Obame, predsedničkog kandidata Demokratske stranke, razumnije je i odmerenije. Medjutim, on bi mogao da oseti obavezu da istupi oštrije, ako Mekejn bude koristio gruzijsku krizu da bi pokazao da Obama nije dovoljno čvrst ili da nema dovoljno spoljnopolitičkog iskustva. Mislim da se rešenju gruzijske krize nije prišlo razborito i da preovlađuje rusofobija.

Glas Amerike: Da li vidite vezu izmedju gruzijske krize i kosovskog pitanja, odnosno da li jedna situcija utiče na drugu?

Zavales: Pre šest meseci, zamrznuti konflikt na Kosovu se završio jednostranim proglašenjem nezavisnosti, čemu se Rusija protivila i ukazivala na moguće posledice. Interesantno je podsetiti da uprkos inisistiranju SAD i NATO-a, Gruzija nije priznala nezavisnost Kosova, pribojavajući se upravo onoga na šta je Rusija ukazivala. Rusija je s druge strane zaključila da pojedine vodeće zapadne sile - uključujući SAD - ako su prihvatile nezavisnost Kosova, neće imati pravo da se suprostave ruskom korišćenju sile i podržavanju nezavisnosti Južne Osetije. Rusija će ubuduće u svakom slučaju ograničiti svoju podršku drugim majušnim secesionističkim entitetima bivšeg Sovjetskog Saveza - u svetlu problema koje ima u Čečniji, Dagestanu i drugde. Takodje mislim da se gruzijska situacija već odražava na stav nekih zemalja prema Kosovu. Ako Srbija uspe da prezentira svoj slučaj pred Medjunarodnim sudom pravde, moglo bi da dodje do daljih pregovora i suspenzije priznavanja nezavisnosti Kosova od strane nekih zemalja. Iznad svega, gruzijska kriza je obelodanila dvostruke standarde nekih zemalja, koje odlučuju koji pokret za nezavisnost zaslužuje nezavisnu državu, a koji ne.

XS
SM
MD
LG