Linkovi

Lokalna zajednica Flašing iz 17. veka predstavlja model verske slobode


U to vreme, članovi Društva prijatelja, poznati pod imenom kvekeri, počeli su da pristižu u tada holandsku koloniju, bežeći od verskog proganjanja u Engleskoj. Guverner kolonije im je zabranjivao da upražnjavaju svoju veru. U znak protesta, stanovnici Flašinga su sastavili dokument pod naslovom Prigovor Flašinga, kojim su od guvernera tražili da garantuje Kvekerima versku slobodu. Na posletku su uspeli i u Flašingu danas postoji više od dve stotine hramova različitih vera.

Hinduizam je samo jedna od brojnih vera koje se upražnjavaju u Flašingu. Jedan od razloga što je Severnoameričko hinduističko društvo odabralo tu zajednicu je veliki broj doseljenika.

Među njima nisu samo Indusi, nego i Korejci, Kinezi, Meksikanci, Afroamerikanci, Grci i mnogi drugi.

Brojni verski hramovi u Flašingu odražavaju raznolikost celog područja i povećavaju lokalni ponos. Stanovnik Flašinga Džon Liu se rodio na Tajvanu. On je bio prvi američki Azijat izabran u Savet grada Njujorka.

«Imamo kvekere, imamo potomke hugenota, katolike, hinduse, budiste, muslimane. Rekao bih da u centru Flašinga možete da pronađete pripadnike svih postojećih vera», kaže Liu.

Kada su kvekeri u 17. veku bili proganjani, čovek po imenu Džon Boun im je dao svoju kuću za sastanke. Boun je sa nekolicinom sugrađana sastavio dokument pod nazivom Prigovor Flašinga, u kojem se dokazuje da i kvekeri treba da imaju pravo na bogosluženje.

Boun je uhapšen, ali je na posletku oslobođen i sagrađena je kvekerska Kuća za okupljanje. Džoan Kindler je dugogodišnja članica Kuće za okupljanje prijatelja, koja je uspostavljena pre više od tri stotine godina i najstariji je verski objekat u državi Njujork.

«Stručnjaci odavno kažu da je Prigovor neka vrsta Prvog amandmana američkog Ustava, kojim se garantuje verska sloboda», kaže ona.

Ostale verske grupe su stigle u Flašing posle kvekera. Ričard Alen je osnovao Afričku metodističku episkopalnu crkvu 1787. u Filadelfiji, da bi pobegao od rasizma u Metodističkoj crkvi. Ketrin Vilijams je izvršna sekretarica Makedonske afričke metodističke episkopalne crkve, koja je sada povezana sa Alenovim metodistima.

«Svi Afroamerikanci su morali da sede na galeriji. Ali jednog dana su sišli i došli pred oltar i klekli, a ostali vernici su im rekli da moraju da se sklone. Oni su odgovorili 'u redu, dajte nam minut i nikada nećemo ni da se vratimo'. Alen je onda otišao u kovačnicu i osnovao Afričku metodističku episkopalnu crkvu.», kaže Ketrin Vilijams.

To je prva afroamerička kongregacija u okolini.

Etnički sastav Flašinga može da se promeni, ali članovi crkve poput Ketrin Vilijams su tu ustoličeni koliko i crkvene klupe na kojima se mole. Ona kaže da su svi posvećeni poštovanju drugih i njihovih verskih ubeđenja.

«Sve dok me ne diraju, ne diram ni ja njih. Ako me iko pozove da dođem u neki od njihovih hramova, na neku od njihovih službi, nemam problem sa tim i oni nemaju problem s dolaženjem ovde. Ljude ne ubeđujete da prestanu da veruju i ne govorite im da je vaša vera bolja od njihove», kaže ona.

Malo dalje, u Njujorškom muslimanskom centru, imam Muhamed Šervani kaže da muslimane u celom svetu sada nepravedno dovode u vezu s nasiljem. Međutim, ističe da muslimani u Flašingu uživaju poštovanje.

«Ljudi su veoma dobri, obrazovani su - muslimani, hrišćani, Jevreji, svi žive zajedno, miroljubivo, harmonično, u sadejstvu i ljubavi», kaže imam.

Član Saveta grada Njujorka Liu upozorava da nije uvek lako uspostaviti harmoniju, ali da u tome pomaže cela zajednica.

«Imamo li probleme? Naravno da imamo. Uvek postoji rivalitet između etničkih zajednica. Postoji nadmetanje za prostor i sredstva među verskim organizacijama, ali sve u svemu, ovde u Flašingu se izuzetno dobro slažemo i to je baština koju su nam ostavili pre 350 godina», kaže Liu.

To je baština koja će možda – s porastom stanovništva i smanjenjem prostora – doći u iskušenje, ali baština koja je stanovnicma Flašinga važna isto koliko i njihova vera.

XS
SM
MD
LG