Linkovi

Tužilaštvo za ratne zločine : Haški optuženik Stojan Župljanin uhapšen u okolini Beograda


Župljanin je jedan od preostale četvorice optužnih za ratne zločine na prostoru bivše SRFJ koje traži Haški tribunal. Tribunal još traži optužene za ratne zločine Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića. Stojan Župljanin je tokom rata u BiH bio načelnik Centra javne bezbednosti Banjaluka, a Haški tribunal optužio ga je za ratne zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom na području Bosanske Krajine.

Župljanin je nakon hapšenja priveden istražnom sudiji Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu. Akcijom lociranja i hapšenja rukovodio je tužilac za ratne zločine i koordinator akcionog tima za lociranje, hapšenje i transfer haških optuženika Vladimir Vukčević. U akciji su učestovali pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Bezbednosno-informativne agencije. Župljanin je pred Haškim tribunalom optužen da je planirao, podsticao, naredio i počinio zločine protiv čovečnosti kao učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, kao i da je pomagao i podržavao njihovo planiranje, pripremu i izvršenje.

Biografija Stojana Župljanina

Župljanin je rođen 1951. godine u selu Maslovare, opština Kotor Varoš, u Bosni i Hercegovini. Završio je Pravni fakultet u Sarajevu 1975. godine. Po završteku studija zaposlio se u SUP-u u Banjaluci. Tri godine kasnije postavljen je za komandira stanice milicije Mejdan u Banjaluci, a 1985. za načelnika Odeljenja za suzbijanje opšteg kriminaliteta u opštinskom SUP-u u Banjaluci. Od 1991. bio je načelnik regionalnog Centra službi bezbednosti u Banjaluci.

Od maja do jula 1992. bio je član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina, a 1994. postao je savetnik predsednika Republike Srpske za unutrašnje poslove. Haški tribunal podigao je optužnicu protiv Stojana Župljanina 14. marta 1999, a otpečatio je 18. jula 2001.

Župljanin je optužen za genocid, zločin protiv čovečnosti i ratne zločine 1992. godine nad Muslimanima i Hrvatima bosanske Krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina koja je stvorena septembra 1991. i koja je obuhvatala 16 opština BiH. Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad opštinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore.

Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostavrenju plana etničkog čišćenja ARK, te je 10.000 Muslimana i Hrvata deportovao iz bosanske Krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mesta u kojima su živeli i u logorima na tim prostorima. Od objavljivanja optužnice Župljanin je bio u bekstvu.

Haško tužilaštvo pozdravilo hapšenje Stojana Župljanina

Pozdravljajući hapšenje Stojana Župljanina u Srbiji, haškog tužilaštvo je danas ocenilo da je njime potvrdjeno da su i preostali begunci dostupni vlastima u Beogradu. Tužilaštvo Haškog tribunala pozdravilo je danas hapšenje Stojana Župljanina u Srbiji i naznačilo da ono potvrdjuje stav glavnog tužioca Serža Bramerca da su svi preostali begunci u dosegu vlasti u Beogradu.

"Tužilaštvo pozdravlja hapšenje i činjenicu da je njime broj begunaca smanjen sa četiri na tri. Hapšenje Župljanina, istovrmeno, potvrdjuje ono što je Tužilaštvo tvrdilo već neko vreme - da su on i preostali begunci u dosegu vlasti Srbije", izjavila je na redovnom brifingu za novinare Bramercova predstavnica Olga Kavran.

Ona je izrazila nadu da će putem Župljanina, koji će se ubrzo naći u Hagu, "uskoro krenuti i preostala trojica optuženih koji su još na slobodi" - Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Goran Hadžić.

Kavranova je napomenula da nema detaljnijih informacija o okolnostima pod kojim je Župljanin uhapšen.

Miroslav Lajčak pozdravio hapšenje Župljanina

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak pozdravio je danas "dugo očekivano hapšenje Stojana Župljanina". Lajčak je saopštio da su visoki predstavnici u BiH, medjunarodna zajednica i domaći partneri radili na "ometanju mreža podrške" haškim beguncima, što je "pomoglo stvaranju uslova koji su doveli do hapšenja ili predaje brojnih osoba optuženih za ratne zločine".

On smatra da je Župljaninovo hapšenje, kao i hapšenja koja će uslediti, važno da bi porodice žrtava mogle da ostave iza sebe tragična stradanja koja su se desila u BiH, za koja su njihove porodice platile visoku cenu.

"Za sve ostale u BiH, ovo hapšenje je važno jer jača proceš pomirenja i otvara perspektivu za budućnost koja je manje opterećena zločinima iz prošlosti", saopštio je visoki predstavnik.

Dodik: Rešen još jedan od problema u saradnji sa Hagom

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je današnje hapšenje haškog optuženika Stojana Župljanina pozitivno i da time je rešen jedan od problema u saradnji sa haškim Tribunalom.

"Ovim je rešen jedan od problema koji smo imali i sada treba da rešavamo preostala pitanja, kako bi na kraju iza sebe ostavili taj problem", kazao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je istakao da Vlada Republike Srpske podržava politiku koja će dovesti do ispunjavanja obaveza prema haškom Tribunalu hapšenjem optuženih za ratne zločine ili njihovim dobrovoljnim odlaskom u taj sud.

XS
SM
MD
LG