U Crnu Goru dolazi sve više osoba koje traže status azilanata, a postojeći Zakon o azilu nije stvorio sve normativne pretpostavke za rješavanje tog problema, rekao je za naš program Željko Šofranac, direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica po završetku Regionalnog seminara o azilu, vizama i magracijama održanog u Podgorici.
Nakon što je nekadašnji Komesarijat za raseljena lica Vlade Crne Gore prije nešto više od godinu tranformisan u Zavod za zbrinjavanje izbjeglica, djelokrug posla postao je mnogo širi. Osim zbrinjavanja izbjeglica i raseljenika, pristup prava azilanata kojih je sve više u Crnoj Gori i osoba koji se vraćaju po Ugovoru o readmisiji, zahtijevaju ne samo humanitarni i sociološki, nego i politički pristup, kaže za naš program Željko Šofranac:
''Kapaciteti Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica moraju se podizati na veći novo. Upravo ovih dana, zajedno sa Vladom, razmatramo mogućnost završetka azilantskog centra koji će, kao tehnički ambijent, služiti za zbrinjavanje tih osoba koje se pojave u Crnoj Gori. Time normativistiku zaokružujemo, uz donošenje Zakona o azilu, nekim podzakonskim aktima koji će uslijediti''.
Crna Gora je donijela Zakon o azilu i time stvorila normativne pretpostavke, iako nepotpune, za rješavanje tog problema. Međutim...
'Naprosto, Crna Gora postaje vrlo interesantna-i kao odredište i kao tranziciono područje za te osobe koje traže status azilanta. Naravno, u okviru svojih aktivnosti, Zavod se bavi njihovim zbrinjavanjem, smještajem i svim onim pristupom prava koja te osobe traže.
Naravno, u okviru Kancelarije za azil pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, postoji prvostepeni postupak, a u konačnom, odlučuje Državna komisija. Za sve to vrijeme, mi smo, kao organ Vlade, dužni da obezbijedimo pristup prava.
Dakle, te osobe se pojavljuju u Crnoj Gori i bojim se da će ih biti sve više...''
Potencijalnih azilanata sve je više i nisu samo iz okruženja, nego ih ima i iz dalekoistočnih zemalja. Azil za sada nije dobio niko, a država tek treba da se suoči sa rješavanjem tog problema. Problem će nastati i sa osobama koje se po Ugovoru o readmisiji budu vraćale u Crnu Goru, a nisu njeni državljani. Njihov smještaj i status, kao i njihova integracija, mogu stvoriti dodatne nevolje. Što se procesa repatrijacije, odnosno povratka izbjeglica tiče, stanje nije zadovoljavajuće.
Šofranac kaže da najviše pomaka ima u pitanju rješavanja statusa izbjeglica sa Kosova i svima onima koji žele da se tamo vrate nastoji se to i omogućiti.