Linkovi

Džon Halsman: Bez stabilne Srbije nema stabilnosti ni u širem regionu


Povodom izveštaja Međunarodne krizne grupe o nameri Beograda da održi izbore u srpskim enklavama na Kosovu naša saradnica Jela de Frančeski razgovarala je sa balkanologom Džonom Halsmanom. Halsman smatra da bi to moglo da radikalizuje političku situaciju na Kosovu i u Srbiji.

Po rečima Džona Halsmana, saradnika Saveta sa spoljno-političke odnose, u Bonu, održavanje parlamentarnih izbora na kojima bi učestvovali kosovski Srbi dovelo bi u pitanje suverenost Kosova, što je – kako je rekao - “poslednja stvar” koju Evropska Unija i šira međunarodna zajednica žele da se dogodi u ovom trenutku. Halsman dodaje da su Sjedinjene Države predočile svojim evropskim partnerima da Brisel mora da preduzme vođstvo u pogledu Kosova. Prema njegovim rečima, Vašington je zaokupljen nizom ključnih međunarodnih pitanja, kao što su Iran, Pakistan, Irak, Avganistan i borba protiv Al Kaide. Kosovo, kaže Halsman, više ne predstavlja bitno pitanje američke spoljne politike.

O odnosima između Beograda i Brisela i predizbornoj atmosferi u Srbiji, Halsman je rekao:

“Predsednik Tadić je u procepu između činjenice da pridruživanje Evropskoj uniji obezbeđuje napredak Srbiji i javnog mnjenja, koje zamera Evropskoj uniji zbog proglašenja nezavisnosti Kosova. Tadić živi u demokratskoj državi i mora da reaguje na želje svojih birača. Iskreno rečeno stvari ne bi mogle da budu gore.”

Halsman kaže da podrška koju Moskva pruža Srbiji nije nikakvo iznenađenje:

“Rusija kaže: tu smo, postojimo. Oni ubeđuju ljude poput Koštunice da Moskva predstavlja alternativa Briselu, da budućnost Srbije više leži u odnosima sa Rusijom nego sa Evropom. Putin to isto govori Abhaziji i Osetiji, jer zazire od proširenja NATO-a na to područje. S druge strane, Moskva podseća Zapad da nezavisnost Kosova nikada neće moći da dobije odobrenje Ujedinjenih nacija, koje Evropljani žele, jer bi to pojačalo međunarodni legitimitet nezavisnosti Kosova. Evropska unija se nalazi u veoma nezgodnoj situaciji u kojoj ne može da učini mnogo osim da Srbiji ponudi prijem u svoje članstvo. Međutim mnogi Srbi ne veruju u takvo obećanje.”

Po rečima Halsmana, Rusija ne nudi Srbiji ekonomsku, niti neku drugu materijalnu pomoć. Moskva, kaže Halsman, “hrabri Srbe da skoče sa litice, a pri tom nema nikakav plan za njihovo spašavanje”.

Halsman takođe upozorava da bi, ukoliko Beograd nastavi sadašnju politiku, moglo doći do destabilizacije područja i dalekosežnog poremećaja u odnosima Srbije i Evropske Unije.

“Postoji opasnost da dođe do radikalizacije politike Srbije, posle čega bi šanse za prijem u Evropsku uniju bile još manje. S druge strane, sadašnje stanje ukazuje na nemoć Evrope da rešava sporove oko Kosova. Takva situacija nikom ne treba, jer bez stabilne Srbije nema stabilnosti ni u širem regionu.”

Halsman smatra da su nesređeni odnosi Beograda i Prištine posledica neuspeha u nalaženju kompromisnog rešenje o budućnosti Kosova, tokom razgovora koje su dve strane vodile pre proglašenja nezavisnosti bivse Srpske pokrajine.

XS
SM
MD
LG