Linkovi

Provera gena bi mogla da budu ključ za utvrđivanje rizika od mnogih bolesti


Studija objavljena nedavno u časopisu Američkog medicinskog udruženja pokazuje da je na polju genetike proteklih godina potignut znatan napredak. Sudeći prema tim podacima, proverom gena je moguće identifikovati više od hiljadu ljudskih gena koji bi mogli da budu ključ za utvrđivanje rizika od mnogih bolesti. Medjutim, većina tih informacija nije stigla do pacijenata.

Porodica Monako iz Betezde u Merilendu j veoma dobro upoznata sa uticajem genetičke provere. Oba roditelja nose gene koje su preneli svom sini Stivenu. Kada je mali Stiven napunio tri godine posledice su se pokazale na njegovom mozgu i njihovi životi su se zauvek promenili.

«Da li želiš nešto da mi kažeš».

«Neopreznost zaista može biti brutalna ponekada».

Monakovi su hteli da budu sigurni, i kada je Džena bila u drugom stanju sa drugim detetom, malom Kerolajn, genetski testovi uradjeni su u materici. Kerolajn je takodje nosila odredjeni gen. Ali kada se rodila, lekari su znali šta da urade. Ponovo Džena Monako.

«Oni su joj putem infuzije dali prvu dozu KARNITINA, genetske komponente. Tretman sa ovom bebom bio je vrlo precizan i vremenski planiran.»

Naučnici sada ubrzano rade kako bi napravili sličan genetski test za potencijalne tretmane protiv raka, dijabetesa i mnogih drugih bolesti. Doktor Frensis Kolins iz Nacionalnih instituta za zdravstvo u Betezdi u Merilendu predvidja da će se to uskoro dogoditi.

«Ne budite iznenadjeni ako se u narednih pet godina, kada vam bude potreban lek za nešto, neko kaže da pre izdavanja leka treba da se proveri vaš DNK, kako bi bili sigurni šta je dobro za vas».

Naučnici kažu da mogu da izvade uzorak vaše DNK putem brisa sa unutrašnje strane obraza. Za samo nekoliko minuta, oni mogu da vide vaš celokupni genetski sklop. Doktorka Kolins kaže da će ovo upotpuniti uticaj tretmana.

«To će biti za 21. vek ono što je otkriće antibiotika bilo za 20. vek,» kaže doktorka Kolins.

U svakom slučaju, ovaj naučni pregled objavljen u časopisu Američkog medicinskog udruženja nije toliko optimističan na kraći rok. Maren Šuner, genetičarka sa univerziteta Kalifornije u Los Andjelesu, kaže da je njena studija pokazala da bi pružanje te napredne tehnologije većini pacijenata predstavljalo problem.

«Zaposlenima u osnovnoj zdravstvenoj službi i drugim profesionalcima u zdravstvu nedostaje znanje o osnovnim genetičkim konceptima i nedostaje im samopouzdanje u sposobnost da sprovedu takve servise».

Doktorka Šuner kaže da je takodje potrebno više specijalista na polju genetike.

«Potrebno je da osposobimo ljude da shvate kako najbolje da pruže te servise».

Naučnici navode da bi troškovi mogli da budu još jedan faktor. Istraživanje koje je dovelo do prve mape ljudskog genoma koštalo je stotine miliona dolara. Danas, ta cifra je smanjena na nekoliko stotina hiljada i biće dodatno značajno umanjena, kažu oni, u narednih nekoliko godina kako ta tehnologija postaje sve više dostupna pacijentima.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG