Linkovi

Dančenko: Rusija ne želi da povezuje pitanje širenja NATO-a sa Kosovom


Spoljnopolitički saradnik Brukingsovog instituta u Vašingtonu, Igor Dančenko, nedavno se vratio iz Rusije. Komentarišući političku atmosfreru u Moskvi nakon predsedničkih izbora, Dančenko u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem ističe da promena na predsedničkom položaju nije uticala na odnos Kremlja prema kosovskom pitanju.

Dančenko: Razolucija Saveta bezbednosti UN 1244 jedan je od glavnih argumenata Rusije u podršci teritorijalnom integritetu Srbije – koji podržavaju i novi ruski predsednik Medvedev i dosadašnji šef države Vladimir Putin. Generalni sekretar UN, Ban Ki Mun, potvrdio je da rezolucija 1244 ostaje na snazi do daljnjeg, što ide u prilog političkom stavu Rusije i Srbije o neprihvatanju nezavisnosti Kosova. Zapad i Rusija imaju različite interpretacije te rezolucije, ali obe strane veruju da bi taj dokument mogao da posluži kao osnova za eventualnu dalju raspravu.

Glas Amerike:
U kom pravcu idu odnosi Srbije i Rusije, nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost?

Dančenko: Odnosi Srbije i Rusije su u stalnoj uzlaznoj putanji u poslednjih osam godina, odnosno od intervencije NATO-a na Kosovu i u Srbiji. Prvo, intenzivirana je humnitarna pomoć Rusije Srbiji nezvaničnim kanalima, preko Ruske pravoslavne crkve i raznih dobrotvornih organizacija. Ta pomoć se nastavlja i Rusija upravo sada šalje humanitarnu pomoć srpskim enklavama na Kosovu. Pored toga, Rusima više nisu potrebne vize za Srbiju. Na ekonomskom planu, Gazprom je potpisao sporazum o preuzimanju NIS-a, što će dodatno unparediti saradnju energetskih sektora dve zemlje. Nije isključeno da bi Rusija, ukoliko bi došlo do eskalacije konflitka na Kosovu, mogla da pojača vojnu saradnju sa Srbijom. To bi uključilo i isporuke oružja, a razmatra se i mogućnost upućivanja ruskog mirovnog kontingenta na sever Kosova u zavisnosti od daljeg razvoja dogadjaja.

Glas Amerike: Kako bi kosovsko pitanje moglo da utiče na buduće odnose Rusije i zapadnih demokratija?

Dančenko: Priznanje nezavisnosti Kosova od Vašingtona i nekih evropskih zemalja zateglo je već složene odnose Rusije sa Unijom i SAD u odnosu na vrlo izazovna pitanja kao što su raketni odbrambeni sistem u Poljskoj i Češkoj i širenje NATO-a na Ukrajinu i Gruziju. Pored toga, tu je i pitanje energetske bezbednosti, odnosno ponašanje EU u svetlu njene zavisnosti od ruskog gasa. Mada Rusija ne želi da povezuje pitanja raketne odbrane i širenja NATO-a sa Kosovom, neke zapadne zemlje bi želele da ih povežu sa kosovskim, radi postizanja kompomisnog rešenja o Kosovu, odnosno proširenju vojne Alijanse i uspostavljanju raketnog sistema. Rusija insistira da se ova pitanja tretiraju odvojeno i da se kosovsko pitanje reši uz strogo poštovanje Rezolucije 1244, a rešenje prihvate i srpska i albanska strana.

XS
SM
MD
LG