Linkovi

Avganistan i prijem novih članica prioriteti samita NATO u Bukureštu


Lideri 26 članica Severnoatlantskog saveza ove nedelje se sastaju u rumunskoj prestonici Bukureštu. Na vrhu dnevnog reda je pitanje šta treba učiniti kako bi se stabilizovala situacija u Avganistanu, i koje će nove zemlje NATO pozvati u svoje članstvo.

Proteklih meseci čuli su se sumorni izveštaji o situaciji u Avganistanu i upozorenja o potencijalno katastrofalnim posledicama ukoliko se NATO ne organizuje i pošalje nove vojnike i opremu u tu zemlju.

Avganistan će biti glavna tema NATO samita u Bukureštu, a portparol saveza Džejms Apaturaj izjavio je u intervjuu za Glas Amerike da se od članica NATO-a očekuje da reafirmišu svoje dugoročne obaveze u Avganistanu i naglase značaj većeg angažovanja samih Avganistanaca, kao i šire medjunarodne zajednice, u rešavanju situacije u toj zemlji.

"NATO nije sam u Avganistanu, ne bi trebalo da smo sami u Avganistanu i NATO sam ne može da reši probleme u Avganistanu. Potrebne su nam Ujedinjene nacije, EU, Svetska banka, potrebno je da Avganistanci urade više, i svi mi treba da uradimo više. Sveobuhvatni pristup je da se Avganistan razmotri u regionalnom kontekstu. To u velikoj meri podrazumeva odnos sa Pakistanom i produbljivanje našeg odnosa sa novom vladom Pakistana u budućnosti.”

Apaturaj kaže da NATO pozdravlja očekivano saopštenje Francuske da će uputiti dodatne vojnike u Avganistan. Učesnici samita će se takodje koncentrisati na proširenje NATO-a, odnosno pitanje koje će zemlje biti primljene u članstvo, a koje dobiti pozitivan signal za početak procesa prijema u punopravno članstvo. Džejms Apaturaj kaže:

"Tri zemlje Zapadnog Balkana žele da se pridruži NATO-u. To su Hrvatska, Albanija i bivša jugoslovenska republika Makedonija. U Bukureštu ćemo videti da li će jedna, dve, tri ili nijedna dobiti poziv u članstvo. Gruzija i Ukrajina takodje su javno iznele svoju želju da udju u, kako se kaže “predvorje” NATO-a, da se uključe u akcioni plan članstva koji ne podrazumeva članstvo, već znači da se nalaze na putu prijema, iako se ne definišu specifični rokovi kada će biti primljene.”

Očekuje se da će Albanija i Hrvatska dobiti formalni poziv u članstvo NATO-a dok je status Makedonije manje jasan. Proširenje NATO-a je ponekad sporno pitanje, ne samo medju članicama Saveza već i u odnosima sa Rusijom, koja proširenje Alijanse ka istoku doživljava kao pretnju.

Portparol NATO-a Apaturaj kaže da Rusija nema razloga za zabrinutost, ali da treba da bude uključena u dijalog o tom pitanju.

"Tačno je da je Rusija zabrinuta zbog proširenja. Sa našeg tačke gledišta, dosadašnje proširenje NATO-a je jasno pokazalo da dolazi do jačanja stabilnosti i bezbednosti u zemljama koje postanu članice, zato verujem da je to prava odluka za čitavu Evropu I da sve zemlje, pa čak i one izvan NATO-a imaju koristi od toga. Bez obzira na sve, Rusija ima odredjene bojazni, i mi treba da razgovaramo sa Moskvom o tome i nastojimo da ublažimo njenu zabrinutost.”

Lideri NATO-a imaće priliku da raspravljaju o tom pitanju sa odlazećim ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji će prisustvovati samitu u Bukureštu. Američki predsednik Džordž Buš kaže da se zalaže za prijem Ukrajine i Gruzije u NATO. Nemačke i Francuska spadaju u članice koje se protive toj ideji, strahujući da bi ona ugrozila napore da se poprave odnosi sa Rusijom.

XS
SM
MD
LG