Od septembra 2006. do kraja prošle godine u Crnoj Gori je realizovano 50 odsto mjera predviđenih Akcionim planom za sprovođenje programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. To je saopštila potpredsjednica crnogorske Vlade Gordana Đurović predstavljajući izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana. Crna Gora, ipak, još nema opipljive rezultate u borbi protiv korupcije.
Akcioni plan za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala treba ažurirati, dok Tripartitna komisija koju čine pedstavnici Uprave policije, tužilaštva i Vrhovnog suda treba da usaglasi metodologiju broja, vrsta i načine praćenja u oblasti istražnih i pravosudnih postupaka kod krivičnih djela korupcije i organizovanog kriminala, saopštila je potpredsjednica Vlade Gordana Đurović.
„Model koji je definisan u Crnoj Gori može biti koristan i nekim drugim zemljama. Mislim da smo značajno podigli nivo transparentnosti saradnje, što se posebno potencira kada se govori o rastu efikasnosti u ovoj oblasti“.
Đurović je konstatovala da je najveći broj realizovanih aktivnosti ostvaren u zakonodavnoj sferi, kod pristupanja države međunarodnim konvencijama i organizacijama, ulaganju u ljude, obuci i treninzima.
Ministar pravde Miraš Radović rekao je da se uloga Vlade u borbi protiv korupcije sastoji u stvaranju normativnih pretpostavki i jačanju ljudskih kapaciteta.
„To treba da doprinese otkrivanju krivičnih djela korupcije, njihovom gonjenju, odnosno procesuiranju prema sudovima i presuđenju“.
Radović je rekao da će uskoro biti donijet novi zakonik o krivičnom postupku, kao i nekoliko značajnih zakona, na fonu efikasnijeg postupanja državnih organa u borbi korupcije.
Ministar finansija Igor Lukšić podsjetio je na zakonske akte koji su usvojeni, a tiču se prevencije korupcije, prije svega na Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Lukšić je istakao značaj prevencije i stvaranja stimulativnog okvira da se u partnerstvu sa građanima, tj. poreskim obveznicima dođe do nižeg nivoa korupcije u sistemu, za šta je potrebna…:
„…odgovarajuća stimulativna politika smanjivanja prostora za korupciju kroz smanjivanje barijera, što treba da omogući otklanjanje barijera koje su bile podsticaj za korupciju, a sa druge strane smanjivanjem poreskih dažbina stvaramo uslove da učinimo naš sistem atraktivnim i samim tim, skupim za korupciju’’.
Direktorica Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković kazala je da je to tijelo u saradnji sa UNDP-om počelo istraživanje o korupciji u pravosuđu, dok je predstavnik Uprave policije Nebojša Stijović rekao da su od 310 krivičnih prijava za 437 osoba, za krivična djela sa elementima korupcije podnesenih u prošloj godini, prijave odbačene za 98 osoba.
Razlog za to su slabosti u radnjama dokazivanja u pretkrivičnom istražnom postupku i na glavnom pretresu, objašnjava Gordana Đurović koja potencira značaj kraćih postupaka i što većeg broja pravosnažnih presuda:
‘’Osnova za to je izmjena zakonodavstva koje treba da unaprijedi i istražni postupak, a koje treba i da omogući sprovođenje mjera tajnog nadzora za ova krivična djela. Na taj način se povećava stepen njihove dokazivosti, što je osnova za pravosnažne sudske presude u većem broju’’.