Linkovi

Američki zakonodavci traže garancije o budućim sporazumima sa Irakom


Američki zakonodavci ponovo zahtevaju od predstavnika Bušove administracije da dostave detalje pregovora kojima se postavljaju temelji za buduće američko angažovanje u Iraku. Kongresu su se po peti put obratili brojni zvaničnici u vezi sa implikacijama deklaracije o principima koju su prošle godine potpisali SAD i Irak, kao i o budućim zvaničnim pregovorima.

Predsednik AD Džordž Buš i zvaničnici administracije su više puta ponovili da su ciljevi sadašnje administracije dugoročna predanost Iraku, i dobri odnosi sa tom zemljom.

Međutim, članovi administracije predsednika Buša odbili su da dostave članovima Kongresa precizne informacije o pregovorima. Zbog toga zakonodavci strahuju da pregovaranjem o strateškim okvirima za uspostavljanje sporazuma i odvojenim Sporazumom o statusu vojnih snaga, administracija pokušava da uspostavi pravne temelje za dugoročno angažovanje američkih vojnika u Iraku koji bi bili zaduženi da brane zemlju od unutrašnjih i spoljašnih neprijatelja.

Kongresmen Geri Akerman, demokrata koji predsedava pododborom za pitanja Bliskog istoka, veruje da administracija umanjuje razmere ovog pitanja i da ujedno pokušava da spreči konfrontaciju sa Kongresom.

«To što opisuju predloženi sporazum kao rutinsku stvar, najblaže rečeno, nije baš iskreno. Ništa nije rutinski u vezi toga, kao ni u vezi sa situacijom u Iraku, a to što pokušavaju da ublaže zabrinutost u Kongresu time što tvrde da deklaracija nije baš takva kao što piše, znači da administracija ili ne razume engleski ili to namerno radi kako bi obmanula Iračane. Ni jedna od ovih interpretacija nije laskava.»

Ambasador Dejvid Saterfild, viši savetnik za Irak u državnom sekretarijatu, ponovio je poziciju Bušove administracije i rekao da je neophodno postići sporazum s obzirom da će američke vojne snage morati da nastave sa operacijama u Iraku i posle završetka ove godine. On je dodao da se moraju uspostaviti pravna nadležnost i zaštita koja će biti potrebna kada istekne mandat Ujedinjenih nacija krajem godine.

«Osnova i status sporazuma o vojnim snagama neće vezati ruke niti sadašnjem niti budućem predsedniku. Oni će osigurati da svaka politička opcija ostane otvorena. Američki prisustvo u Iraku i zadaci naših vojnika, ukoliko budu prisutni, su odluke koje predsednik mora da donese.»

Ni jedan dogovor, istakao je Saterfild, neće sadržati obavezujuće stavke o odbrani Iraka ili bilo kojim drugim bezbednosnim pitanjima koja bi zahtevala odobrenje Senata, kao ni ovlašćenja za uspostavljanje stalnih američkih baza. Ali, demokratski zakonodavci nisu uvereni u tačnost tih iskaza. Vilijam Delahant kaže da Kongres mora da počne da vrši svoje ustavne dužnosti s obzirom na sve što je do sada poznato.

«Takav sporazum implicira ovlašćenja za borbu, i kao što su drugi skrenuli pažnju, odluka da se vrše vojne operacije van SAD, osim u ograničene odbrambene svrhe, zahteva kolektivnu ocenu svi segmenata vlade.»

Kongresmen Dejna Rorabaker, republikanac, generalno pristalica politike predsednika Buša prema Iraku, krivi administraciju zato što nerado izlazi u susret zahtevima Kongresa, i dodaje da predsednik duguje Amerikancima transparentan proces.

«Amerikanci su Džordža Buša postavili za predsednika, a ne za kralja. Previše stvari ovisi o ovoj igri da bi dozvolili arogantno ponašanje ili borbu za prevlast u odnosima sa Kongresom i izvršnom vlašću.»

Ambasador Saterfild je još rekao zakonodavcima da američki i irački timovi rade na pripremama za pregovore i razjašnjenju stavova o ključnim pitanjima, dodajući da će glavni pregovarač, američki ambasador u Iraku Rajan Kroker, u narednih nekoliko meseci svedočiti pred Kongresom.

Američka i iračka strana, naveo je Saterfild, započeće sa izradom nacrta izveštaja kako bi svi angažovani imali pristup sličnim podacima u vezi sa situacijom na osnovu kojih će kasnije voditi razgovore o najvažnijim pitanjima.

XS
SM
MD
LG