Linkovi

Dobins: Sada je kasno da Beograd nudi kompromisno rešenje za Kosovo


Direktor Centra za međunarodnu bezbednost i odbrambenu politiku u korporaciji Rend, bivši specijalni američki izlasnik za Balkan, Džejms Dobins, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, ocenio je da je u ovom trenutku ponuda Srbije za kompromisno rešenje kosovskog statusa, koju je u Njujork Tajmsu izneo srpski šef diplomatije Vuk Jeremić - zakasnila.

DOBINS: Najbolji način za Srbiju i Kosovo da budu ponovo ujedinjeni jeste članstvo u Evropskoj uniji, kada će barijere i granice nestati, kao što je to slučaj sa ostalim članicama Unije. Da su srpske vlasti stvarno bile zainteresovane za postizanje kompromisnog rešenja, ono bi bilo pronadjeno. Međutim, izaslnik UN, Marti Ahtisari, proveo je skoro dve godine u pregovorima i zaključio da nema mogućnosti za kompromisno rešenje. Zatim su Rusi, Amerikanci i Evropljani, odnosno Trojka, bez uspeha pokušali da nađu kompromisno rešenje, ali ga nisu postigli. Mislim da je kasno da se u ovom momentu ponovo predlaže kompromisno rešenje, koje nije postignuto za protekle dve godine.

GLAS AMERIKE:Vašington je bez saglasnosti UN-a, podržao nezavisnost Kosova. Da li to znači da bi i neke druge zemlje mogle da podrže slično proglašene nezavisne države?

DOBINS: Vašington nije mimoišao UN. Rusija je pravom veta sprečila akciju UN. Postojao je jasan konsensus u Savetu bezbednosti o pitanju budućeg statusa Kosova i to telo bi glasalo za nezavisnost Kosova sa izuzetkom samo jednog člana - Rusije. Drugim rečima, Vašington nije mimoišao UN, već je Rusija blokirala bilo kakav sporazum. Kosovo će verovatno priznati većina zemalja medjnarodne zajednice. Po toj logici, bilo koja druga država koju bi prizano veliki broj zemalja mogla bi da proglasi nezavisnost, ali nisam siguran koju bi to drugu državu mogao da prizna veći broj zemalja. Više od 100 država postalo je nezavisno u poslednjih pola veka. Ključno pitanje je da li će međunarodna zajednica prihvatiti i priznati legitimnost takvog akta, što je u kosovskom slučaju učinila, uprkos protivljenju manjeg broja zemlja .

GLAS AMERIKE: Američki državni podsekretar Nikolas Berns rekao je da podela Kosova ne dolazi u obzir uprkos činjenici da Srbi severno od Ibra ne prihvataju nezavisnost?

DOBINS: Uvek sam govorio da, ukoliko Srbija želi da dozvoli da se oblasti u kojoj ne živi većinsko srpsko stanovništvo otcepi od Srbije i ako je spremna da ustupi Presveku dolinu Kosovu, Kosovo bi moglo da sevreni deo i Kosovsku Mitrovicu Srbiji. Koliko ja znam, to Srbija nije spremna da prihvati, pa prema tome - nema logike da se samo delovi Kosova u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo odvoje od Kosova, pošto nema reciprociteta.

GLAS AMERIKE:Kako bi nezavisnost Kosova mogla da se odrazi na budućnost Republike Srpske ili Makedonije. Da li je proces dezintegrcije Srbije okoncan?

DOBINS: Ne mislim da bilo ko u međunarodnoj zajednici želi dalju dezintegraciju Srbije, niti postoji međunarodna podrška separatističkim pokretima u Srbiji, po uslovom da srpske vlasti ne učine neke strašne greške u pogledu tretmana svojih manjina – Albanaca u Preševskoj dolini ili Mađara u Vojvodini, što ne ocekujem. Sigurno će ce SAD i druge zemlje u medjunarodoj zajednici suprotstaviti takvim nastojanjima i saradjivati sa vlastima u Srbiji, ako bi do takvog razvoja dogadjaja došlo. Mislim takodje da bi nezavisnost Kosova mogla da podstakne neke u Republici Srpskoj ili Makedoniji da se založe za veci stepen autonomije ili nezavisnost, ali ne verujem da će SAD podržati takva stremljenja, a verujem da bi NATO i EU preduzli čak i vojne akcije da bi se sprečio takav razvoj dogadjaja.

GLAS AMERIKE: Koliko bi kontroverza oko kosovskog pitanja mogla da utiče na buduće odnose Sjedinjenih Država na jednoj i Rusije i Srbije na drugoj strani?

DOBINS: Napad na američku ambasadu u Beogradu će dovesti do izvesne napetosti u odnosima, pošto srpske vlasti nisu bile dovoljno angažovane u obezbedjenju ambasade i pasivno su, možda, dozvolile takav razvoj dogadjaja. Mislim da će ti odnosi, kratoročno gledano, biti zategnutiji. Što se tiče Rusije, ona ima daleko važnija pitanja od kosovskog. Putin i dalje planira da prisustvuje samitu NATO-a , očekuju se novi predsednički izbori , a Rusija i SAD saradjuju u vezi sa Iranom. Istovremeno Evropljani i Rusi imaju velike i važne ekonomske aranžmane, pa u svetlu svega toga ne vidim značajno negativan uticaj Kosova na odnose SAD i Rusije, ili Evrope i Rusije.

XS
SM
MD
LG