Srpska i ruska vlada potpisale su danas u Moskvi Sporazum o energetskoj saradnji dve zemlje koji podrazumeva da Srbija na svojoj teritoriji dobije tranzitni gasovod i skladište gasa, kao i da Gazpromu prodaja 51 odsto državne Naftne industrija Srbije za 400 miliona evra.
Sporazum su potpisali srpski ministar za infrastrukturu Velimir Ilić i ruski ministar za industriju i energetiku Viktor Hristenko. Potpisivanju su prisustvovali predsednici Rusije i Srbije, Vladimir Putin i Boris Tadića, kao i premijer Vojislav Koštunica.
Energetskim sporazumom i protokolom o prodaji NIS-a predviđa se, između ostalog, gradnja magistralnog gasovoda kroz Srbiju kapaciteta najmanje deset milijardi kubnih metara prirodnog gasa. Gazprom se obavezao na najmanje 500 miliona evra ulaganja u modernizaciju te kompanije do 2012. kao i izgradnju podzemnog skladišta u Banatskom Dvoru. Ti dokumenti, kako je naveo ruski predsednik, od suštinske su važnosti za razvoj dalje saradnje dve zemlje.
“Potpisivanjem ovog sporazuma Srbija postaje ključna država u ruskoj mreži za transport energenata u jugoistočnu Evropu - istakao je ruski predsednik i dodao da je reč o dugoročnom i efikasnom sistemu koji će ojačati energetsku sigurnost celog kontinenta.”
Srpski predsednik kaže da je sporazum od strateškog značaja za Srbiju.
“Sporazum je potpisan u osetljivom političkom trenutku za Srbiju uoči drugog kruga predsedničkih izbora i očekivanog proglašenja nezavisnosti Kosova.”
“Još jednom potvrđujemo da je Rusija kategorički protiv jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Takav potez ozbiljno bi ugrozio celi sistem međunarodnog prava i ima negativne posledice po Balkan i celi svet“, ukazao je Vladimir Putin.
Danas potpisani sporazum Srbije i Rusije ekonomski analitičari vide kao deo napora Moskve da proširi uticaj na evropsko energetsko tržište i time utiče na domaću i međunarodnu politiku svojih suseda“, istakao je Boris Tadić.
Ne ulazeći u detalje sporazuma, predstavnik Stejt Dipartmenta Tom Kejsi izjavio je da je raznovrsnost izvora i snabdevača energentima važna kako se ne bi ponovile ranije krize uzrokovane bilo tehničkim problemima bilo upotrebom energetskih resursa kao vrste političkog pritiska.