Linkovi

Zbog usporenog rasta američke ekonomije pala cena nafte


Cena nafta pala je na najniži nivo u poslednjih pola godine, usled očekivanja da će usporen ekonomski rast u Sjedinjenim Državama umanjiti zahteve na tržištu.

Barel sirove nafte za februarske isporuke koštao je pre podne na berzi u Njujorku 86 dolara 11 centi. Na kraju radnog dana, zahvaljujući odluci Federalnih rezervi da snizi kamatne stope, barel nafte se prodavao za 89 dolara i 64 centa.

Cena nafte dostighla je rekordnih 100,09 dolara 3. januara. Jeftinija nafta relaksiraće i izvozni kartel OPEK od zahteva da poveća isporuke. Sastanak članica OPEK-a na kome će se diskutovati o nivou proizvodnje održaće se u februaru. SAD su zatražile od OPEK-a da poveća proizvodnju i tako pomogne smanjenju cena energenata na globalnom tržištu. OPEK je odgovorio da će uslišiti taj zahtev samo ako to bude opravdano tržišnim uslovima.

Cena zlata se oportavlja nakon značajnog pada

Cena unce zlata dostigla je u utorak 892 dolara i 81 cent , iako je prethodno dragoceni metal prodavan po znatno nižim cenama. Investitori su, naime, prodajom rezervi zlata pokrivali gubitke na berzama.

Unca zlata na evropskom tržištu pala je pre podne na na 849 dolara i 50 centi, čak 18 dolara niže od cene koju je zlato imalo u ponedeljak, na kraju radnog dana u Londonu.

Dileri i investitori će verovatno opet početi da kupuju zlato čim apsorbuju udar koji im je nanio gubitak na berzama. Zlato se uglavnom kupuje i vrednost mu raste u vreme krize na finansijskim tržištima, jer se radi o dobru koje zadržava vrednost. Investitori bi, smatraju analitičari, svoje dolarske rezerve mogli da pokušaju da pretvore u rezerve zlata, u slučaju da - usled sniženja kamatrnih stopa - dolar opet izgubi vrednost. Dolar je ojačao u odnosu na japanski jen, ali je izgubio na vrednosti u poređenju sa evrom.

XS
SM
MD
LG