Linkovi

Sjedinjene Države i Rusija na udaljenim pozicijama u pogledu Kosova


Tehnički, Kosovo – naseljeno većinom etničkim Albancima – još uvek je pokrajina Srbije. Ali od 1999. godine, Kosovo je pod protektoratom Ujedinjenih nacija i NATO saveza. To je bio ishod dvomesečnog bombardovanja NATO-a koje je okončalo srpsku aciju protiv albanskih separatista. Kosovski Albanci zahtevaju nezavisnost od Srbije, što podržavaju Sjedinjene Države i Evropska unija. Rusija i Srbija snažno se protive nezavisnosti Kosova. Četiri meseca medjunarodnih pregovora prošle godine završena su neuspehom bez znaka kompromisa. A, Rusija je zapretila da će upotrebiti svoje pravo veta ukoliko se predlog nadje pred Savetom bezbednosti Ujedinjenih Nacija. Robert Legvold, stručnjak za Rusiju na univerzitetu Kolumbija kaže da se Moskva protivi nezavisnosti Kosova zato što je zabrinuta zbog posledica unutar Rusije i u njenom okruženju.

«Rusija se takodje od samog početka protivi proglašenju nezavisnosti takve vrste koja bi vodila ka medjunarodno priznatom suverenitetu, zato što je zabrinuta zbog separatizma na sopstvenoj teritoriji, uključujući Čečeniju. To, zatim postaje komplikovano zato što ćete dobiti različite ruske reakcije na paralelne slučajeve u njenom susedstvu. Abhazija u Gruziji, Transdsnjestrija u Moldaviji, možda i južna Osetija u Gruziji».

Lorens Iglberger, bivši američki državni sekretar i nekadašnji ambasador u bivšoj Jugoslaviji kaže da bi nezavisnost Kosova mogla da ima medjunarodne posledice.

«To je zapravo veoma ozbiljno pitanje kao korak koji bi lako mogao da bude iskorišćen u drugim delovima sveta i verovatno sa mnogo manje legitimiteta od slučaja Kosova, gde su zapravo Srbi počinile neke užasne stvari u prošlosti. Ali mislim da je tradicija veoma opasna. Šta na primer sa Kurdima u Iraku i Kurdima u Iranu i Turskoj? Ne mogu da navedem sva mesta na kojima bi to moglo da postane primer koji bi drugi mogli da koriste».

Iglberger kaže da spor oko Kosova sučeljava principe suvereniteta i samoopredeljenja.

«Ja zaista imam ozbiljan problem sa medjunarodnom zajednicom čiji su deo i Sjedinjene Države, koje zagovaraju otimanje dela teritorije jedne zemlje i stvaranje nezavisne države. Mislim da to nije tradicija koju suštinski želimo da uspostavimo. Postoje veoma dobri razlozi za protivljenje medjunarodnim naporima za odvajanje Kosova od Srbije. Možete da govorite koliko god želite o problemima izmedju Srba i Albanaca sa Kosova, ali još jedno pitanje je ovde umešano, a to je medjunarodna tradicija koja odjednom uspostavlja pravo medjuanrodne zajednice da naredi ili izvrši pritisak za odvajanje odredjene teritorije i kaže nominalnom domaćinu da to više nije deo njegove teritorije».

Bivši američki savetnik za bezbednost u administraciji Džeralda Forda, general Brent Skoukroft se slaže.

«Moj lični osećaj je da guramo previše brzo po pitanju Kosova. Mislim da situacija nije zrela da bismo je mogli prepustiti slučaju. Čak i u Bosni – bili smo u Bosni pet godina više nego na Kosovu i, bez evropskog prisustva, Bosna je mogla da se vrati na prethodni period. To su veoma teška emocionalna pitanja. I tu je potencijalno etničko čišćenje na Kosovu, a postoji i moguća radikalizacija u Srbiji – to je pitanje ispunjeno emocijama. Kosovo je, konačno, psihološko srce Srbije. Tamo su njihove svetinje. Njihov 4. jul je Bitka na Kosovu 1389. i zato oni gaje duboka osećanja za Kosovo. I mislim da previše vršimo pritisak».

Mnogi analitičari veruju da će posle propalih medjunarodnih pregovora o budućnosti Kosova, kosovski Albanci proglasiti nezavisnost od Srbije u narednih nekoliko meseci. Džejson Lajal, stručnjak za Rusiju na univerzitetu Prinston kaže da bi to moglo da ima kobne posledice.

«Realna opasnost je to da su Sjedinjene Države i Evropa u zastoju sa Rusijom po tom pitanju i da će akciju preduzeti lokalni činioci na terenu i to će izmaći kontroli svih tih sila. Jasno je da kosovski političari žele nezavisnost – i to odmah. Sjedinjene Države i Evropa je takodje žele odmah. Oni bi to jednostavno mogli da prenesu na neko drugo telo i pokrenu to van Ujedinjenih nacija i proglase nezavisnost Kosova bez pristanka Rusije. I opasno je to što će izmaći kontroli – i nijedna od tih sila ne kontroliše šta se dešava na terenu. I tako možete započeti novu rundu etničkog čišćenja ili bar konflikt unutar Kosova».

Sa svoje strane, Robert Legvold sa univerziteta Kolumbija vidi mnogo mirnije rešenje.

«Srbi su rekli da će se, u slučaju da bude proglašena nezavisnost koju bi drugi priznali, obratiti Medjunarodnom sudu pravde u Hagu – što nagoveštava da oni razmišljaju o diplomatiji, a ne o vojnom ili agresivnom odgovoru».

Legvold i drugi pozivaju sve strane da nastave razgovore i pronadju kompromis kako bi se izbegla nova promena granica u Istočnoj Evropi, što su nastojanja za koje Ujedinjene Nacije i Evropska Unija kažu da su već iscrpljena.

XS
SM
MD
LG