Linkovi

Robert Hend: Ne možemo da beskrajno držimo Kosovo u stanju iščekivanja


Srpska pokrajina Kosovo, koja je već gotovo jednu deceniju pod međunarodnom upravom, namerava da narednih meseci proglasi nezavisnost. Tome se protive ne samo Srbija već i Rusija, čiji veto bi mogao da spreči Kosovu da bude primljeno u Ujedinjene nacije. Mnogi stručnjaci smatraju Kosovo za najvažniji nedovršeni posao preostao posle raspada bivše Jugoslavije. Do raspada Jugoslavije, koji je počeo serijom krvavih sukoba, početkom devedesetih godina, međunarodna zajednica je poslala u to područje niz misija za čuvanje mira i nastojala da ga, uz milione dolara ekonomske pomoći stabilizuje i usmeri ka demokratiji i tržišnoj ekonomiji. Većina novonastalih država učinila je krupne korake i sada je ili već u Evropskoj uniji ili nastoji da uđe u nju. Većina stručnjaka slaže se da zadržavanje Kosova u nedefinisanom statusu usporava tamošnju privredu, otežava priliv strane pomoći i investicija, podstiče bezakonje i pojačava napetost između Albanaca i Srba.

U nastojanju da smanji svoje obaveze prema tom regionu i sve izraženije nestrpljenje kosovskih Albanaca, međunarodna zajednica je prošle godine preuzela posredničku ulogu. Ali višemesečni razgovori završili su u ćorsokaku. U međuvremenu, Rusija je zapretila da će vetom sprečiti nezavisnost Kosova, kada se o tome bude glasalo u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija. Moskva i Beograd zalažu se za nastavak pregovora, dok Sjedinjene Države i vodeće evropske zemlje kažu da su mogućnosti za razgovore iscrpljene i da status kvo nije održiv.

”Jedina stvar koja se više ne može braniti jeste zahtev za dalje odlaganje. To je kontraproduktivno, verovatno da nikuda ne vodi i samo će izazvati veću nestabilnost.“

Robert Hend je viši savetnik američke Helsinške komisije.

”Jednostavno, ne možemo da beskrajno držimo Kosovo u stanju iščekivanja. Njegovi stanovnici moraju da znaju kakva će im biti budućnost, oni to zaslužuju. Mislim da Sjedinjene Države to shvataju i da su prilično čvrste u svom stavu o tome kojim putem Kosovo treba da pođe. Mislim da nije reč o tome kuda bismo želeli da Kosovo krene, već o tome kako da tamo stigne.“

Rusija i Srbija kažu da bi proglašavanje nezavisnosti Kosova i njeno priznavanje od strane drugih zemalja, bez rezolucije Saveta bezbednosti, predstavljalo kršenje međunarodnog prava. Rusija ističe da bi to bio opasan presedan, imajući u vidu pedesetak teritorijalnih sporova širom sveta. Ali drugi ukazuju da je, za razliku od njih, slučaj Kosova internacionalizovan.

Neki eksperti smatraju da Rusija izražava svoju moć na mestima važnim Zapadu, kao što su Iran, Kavkaz i Kosovo, zato što nastoji da obnovi svoj status svetske sile. Kako kaže istoričar sa Univerziteta zapadnog Ilinoisa, Nikolas Pano, kao što Sjedinjene Države nastoje da održe svoje obećanje dato Kosovu, tako i Rusija smatra da treba da održi svoje obećanje dato Srbiji.

”Svim stranama biće veoma teško da odstupe. Mnogo će zavisiti od opšte međunarodne situacije. Da li ćemo ući u nov period nadmetanja Sjedinjenih Država i Rusije? Da li ćemo se vratiti na diplomatiju pritiska? Mislim da to još nije jasno, ali će svakako uticati na to kako će se ova situacija razrešiti.“

Rasprostranjeno je gledište da će Kosovo ostati kamen spoticanja, ali većina spoljnopolitičkih eksperata smatra da to ipak neće izazvati veću zategnutost Istoka i Zapada. Robert Hanter je viši savetnik korporacije Rend, u Vašingtonu, i bivši američki ambasador pri NATO-u i Evropskoj uniji, tokom administracije predsednika Klintona, sredinom devedesetih godina.

”Rusija neće ići u rat zbog Kosova. I neće suštinski promeniti svoje gledište prema saradnji sa Amerikancima i Evropljanima. Ali ako želite da izgradite konstruktivnu evropsku bezbednost, ako želite da izgradite konstruktivne odnose sa Rusima u mnogim svetskim žarištima, onda je korisno stvoriti širi okvir u kome se o tim pitanjima može razgovarati. Ali ja se ne bih okrenuo i rekao: žao mi je, ali ako će Rusija da se uznemiri zbog onoga što bi Kosovo moglo da uradi, onda je bolje da Kosovo to ne čini.“

Sjedinjene Države, Britanija i Francuska već su pojačale svoja nastojanja na sticanju podrške manje ubeđenih članica Evropske unije za zaobilaženje Ujedinjenih nacija i priznavanje nezavisnosti Kosova. U okviru onoga što neki smatraju prvim korakom u tom pravcu, Evropska unija namerava da uskoro pošalje na Kosovo misiju koja će zameniti sadašnju upravu Ujedinjenih nacija.

Specijalista za spoljnu politiku, Ajonis Saratsis, iz Hadsonovog instituta, kaže da su Sjedinjene Države nestrpljive da završe priču o Kosovu. Ali on upozorava da ta pokrajina neće videti svetlije dane bez aktivnog angažovanja Sjedinjenih Država.

”Uopšteno govoreći, Evropljani nemaju baš sjajne rezultate na Balkanu, još od prvog rata u bivšoj Jugoslaviji. Oni možda smatraju Srbiju za priliku da dokažu svetu kako su u stanju da deluju jedinstveno, da mogu da imaju jedinstvenu spoljnu politiku. Ali nisam optimista da će Evropska unija sjajno obaviti posao na Kosovu ili u Srbiji.“

Saratsis dodaje da će, ako vodeće evropske zemlje priznaju nezavisnost Kosova, odnosi Evropske unije sa Srbijom verovatno pretrpeti udarac i da će područje ponovo postati nestabilno. Drugi analitičari ističu da je, tokom proteklih 15-tak godina, Evropska unija doprinela smirivanju i razvoju u mnogim delovima područja koje se često opisivalo kao ”balkansko bure baruta.“

XS
SM
MD
LG