Linkovi

Anti-raketni štit i Kosovo sporna pitanja izmedju Sjedinjenih Država i Rusije


Ruski predsednik Vladimir Putin biće na toj funkciji još dva meseca, a Džordž Buš će se u Beloj kući zadržati nešto duže od godinu. Većina analitičara saglasna je da odnosi Vašingtona i Moskve nisu dobri. Stručnjaci kažu da su 2007. karakterisali oštra retorika – posebno sa ruske strane i nesporazumi o ključnim pitanjima.

Kao primer oštre retorike često se spominje govor Vladimira Putina na konferenciji u Minhenu prošlog februara kada je kritikovao SAD optužujući ih da žele da se nametnu kao dominatna svetska supersila. Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost, general Brent Skoukroft, koji je služio u administraciji Džeralda Forda i potom, Džordža Herberta Buša, nije bio iznenađen.

"Za mene je to bilo tipično ruski. Moramo se vratiti na kraj Hladnog rata za koji mislimo da se završio mirno. U stvari, mi previđamo verovatan osećaj poniženja u Rusiji, koja je od jedne od supersila postala država na koju ne obraćamo pažnju, sem ako nam nešto nije potrebno. Mislim da je to ostavilo veliki trag na ruskoj psihi i sada, nakon potpunog kolapsa 1998, Rusija je jaka zahvaljujući izvozu energenata. Mislim da Putin koristi priliku da kaže da Rusija više neće dozvoliti da je gura ko hoće i da želi stolicu za stolom na kome se odlučuje o svim važnim pitanjima.'"

Ključni nesporazum SAD i Rusije je u vezi sa američkim planom da razmesti anti-raketni štit u Češkoj i Poljskoj. Zvaničnici SAD kažu da je taj sistem neophodan za odbranu od država poput Irana i da nije uperen protiv Rusije.

Endrju Kučins, ekspert za Rusiju u Centru za strategijske i međunarodne studije, kaže da se Moskva tom planu protivi jer se u njemu kombinuju "dve najveće noćne more» ruskog sektora bezbednosti – protivraketni sistem i širenje NATO-a na istok. Visoki zvaničnici Rusije i SAD i dalje diskutuju o ovom problemu u nastojanju da dođu do kompromisa.

Drugo sporno pitanje je Kosovo – pokrajina Srbije, uglavnom naseljena etničkim Albancima. Od 1999, Kosovo je pod upravom UN i NATO. Kosovski Albanci žele nezavisnost – što SAD i EU podržavaju. Srbija i Rusija se tome oštro protive. Poslednja četvoromesečna runda pregovora pod pokroviteljstvom Kontakt grupe, završila se bez dogovora, a Rusija je potom zapretila da će staviti veto na eventualnu rezoluciju Saveta bezbednosti kojom bi se Kosovo proglasilo nezavisnim.

Bivši državni sekretar, iz vremena administracije Džordža H. Buša, takođe i bivši ambasador SAD u Jugoslaviji Lorens Iglberger, kaže da se nesporazum o Kosovu svodi na konflikt principa samoopredeljenja i suvereniteta.

"Mene ozbiljno zabrinjava to što međunarodna zajednica, uključujući i SAD, zagovara uzimanje dela teritorije jednoj zemlji i podržava proglašavanje tog dela teritorije nezavisnom državom. Mislim da to nije nešto što suštinski želimo da ustanovimo kao tradiciju. Postoje vrlo dobri razlozi za protivljenje međunarodnim nastojanjima da se Kosovo odvoji od Srbije. Možete argumentovati to koliko god želite problemima Srba i Kosovara, ali tu je problem u stvaranju prakse po kojoj bi međunarodna zajednica dala sebi za pravo da naređuje ili vrši pritisak da se oduzima određena teritorije nominalnim domaćinima i da im se oduzima suverenitet nad tom određenom teritorijom."

Robert Legvold, ekspert za Rusiju na Univerzitetu Kolumbia, kaže da je pitanje suvereniteta od velike važnosti za Rusiju.

"Rusija se od početka protivila takvim deklaracijama nezavisnosti koje bi priznala međunarodna zajednica, jer strahuje od separatizma na sopstvenoj teritoriji, uključujući Čečeniju. To onda postaje komlikovano, jer onda imate reakciju Rusije u sličnim, paralelnim slučajevima u ruskom susjedstvu: u Abhaziji i južnoj osetiji u Gruziji ili Transdnjestriji u Moldaviji."

Mnogi eksperti kažu da se odnosi Moskve i Vašingtoan neće bitnije promeniti u narednim mesecima jer predsednicima obe države ističe mandat. Rusi biraju novog šefa države u martu , dok Amerikanci na birališta izlaze 4. novembra.

XS
SM
MD
LG