Linkovi

Majer: Beograd se posredno distancirao od evroatlanske integracije


Rezoluciju o Kosovu koju je u sredu usvojila skupština Srbije zapadne novinske agencije protumačile su kao posredno distanciranje Srbije od evroatlanskih integracija. Stručnjak za Balkan i profesor na Nacionalnom univerzitetu za odbranu, Stiven Majer, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, kaže da je saglasan sa tom konstatacijom.

MAJER: Mislim da je ta procena tačna. Preduzete akcije SAD i većine zapadnih evropskih zemalja u pogledu Kosova podstakle su distanciranje Srbije. Medjutim, kosovsko i neka druga relevantna pitanja otvaraju proces restruktuiranja regionalne politike, nova savezništva i veze, oslabljenu američku poziciju i distanciranje Srbije od Evropske unije, što se ogleda i u neizvesnom stavu Beograda da li da se učlani u NATO. Tu je i trend rastuće rusko-turske saradnje, što mi sve govori da Srbija i druge zemlje u regionu imaju alternativu. To ne znači da se te države, uključujući Srbiju, neće pridružiti Evropskoj uniji, već da više nije reč o jedinom i automatskom odgovoru da zemlje koje nisu članice EU moraju obavezno da se integrišu u evro-atlansku zajednicu. Dakle, sturktura se menja, a time se menjaju i opcije za Srbiju i druge zemlje.

GLAS AMERIKE: Kakve bi mogle da budu posledice ako SAD i Evropske unije priznaju Kosovo bez podrške Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija?

MAJER: Mislim da će to imati dalekosežne posledice. SAD su osnivač UN, zemlja koja ima obavezu da postupa u skladu sa medjunarodnim pravom. Ujedinjene nacije su tumač i izvršilac medjunarodnog prava. SAD su, u vezi sa Kosovom, kao i sa Irakom, objavile da im se ne dopada odgovor Saveta bezbednosti i da će ga ignorisati. To znači da je reč o uticaju sile, a ne legitimnih razloga, odnosno medjunarodnog prava, što otvara niz mogućnosti za druge zemlje da iskoriste taj presedan i mimoidju Savet bezbednosti kada im se ne dopada neko rešenje ili odluka i učine ono što žele. To je veoma loš presedan za budućnost.

GLAS AMERIKE: Da li bi SAD i Evropska unija tolerisali faktičku podelu Kosova, do koje bi moglo da dođe u slučaju da Kosovo proglasi nezavisnost?

MAJER: Zapadu se to neće dopasti, pošto to nije vizija onog što Zapad, odnosno SAD žele, a to je da nepodeljeno Kosovo dobije nezavisnost. Ne verujem da će to ići tako glatko kako to Zapad očekuje. Ne verujem da će biti upućene dodatne mejdunarodne snage, sem ako ne izbije nasilje. A ako Srbi severno od Ibra ne priznaju jednostrano proglašenje nezavisnosti, ne verujem da Zapad može mnogo toga učiniti da bi promenio takvo stanje. Sličan scenario se desio na Kipru 1974, kada je stvoren novi politički entitet, koji je Zapad morao da toleriše.

GLAS AMERIKE: Zapadni saveznici kažu da se kosovsko pitanje svodi na volju većine i pravo na samoopredeljenje?

MAJER: Pitanje samooporedeljnja je proizvoljno interpretirano i primenjivano. Nekim narodima je to pravo dato, a nekima nije. U konceptu i odluci ko ima, a ko nema pravo na samoopredeljenje, nema nikakve logike ili doslednosti i izgleda da ono jednostovno zavisi, opet, od volje velikih sila i teško je shvatiti šta u načelu motiviše takav stav i gde se može, a gde ne može primeniti pravo na samoopredeljenje, što stvara konfuziju, a konfuzija nestabilnost.

XS
SM
MD
LG