Sporazum o nuklearnim raketama srednjeg dometa potpisali su decembra 1987. godine američki predsednik Ronald Regan i sovjetski lider Mihail Gorbačov, a stupio je na snagu juna 1988.
Bivši stručnjak za kontrolu naoružanja u Nacionalnom savetu za bezbednost, Stiv Andersen, kaže da je tim sporazuom eliminisana čitava klase raketa.
“Sporazumom o raketama srednjeg dometa u suštini su eleminisane sve američke i ruske nuklearne i konvencionalne balističke i krstareće rakte sredjneg dometa, od 500 do 5500 kilometara. Vašington i Moskva više nemaju takve rakete.“
Do maja 1991. sve rakete srednjeg dometa su bile uništene. Amerikanci su uništili rakete tipa Peršing 2, a Sovjeti rakete tipa SS-20 - ukupno 2692 rakete. 846 su uništili Amerikanci, a 1846 Sovjeti. Sporazumom je takođe zabranjena proizvodnja takvih raketa.
Medjutim, ruski funkcioneri, uključujući predsednika Vladimira Putina, sada dovode u pitanje da li je taj sporazum u bezbednosnom interesu Moskve. Ruski vojni funkcioneri otišli su toliko daleko da su zapretili da će se povući iz tog sporazuma.
Vejd Bois, iz nezavisne naučno-israživačke firme Udruženje za kontrolu naoružanja, kaže da Moskva preispituje svoju predanost sporazumu iz 1987. zato što neke zemlje u susedstvu Rusije imaju raketne sisteme srednjeg dometa.
”Rusi izražavaju zabirnutost da se taj sporazum odnosi samo na SAD i Rusiju, dok susedne zemelje, kao što su Kina i druge, čak dalje prema jugu, kao što je Iran, grade balističke sisteme kakvi su Rusiji zabranjeni. Rusija smatra da to nije fer, da bi sporazum trebalo preispitati i da bi Rusija trebalo da ga napusti pošto se druge zemlje nisu odrekle izgradnje takvih raketa.“
Bois kaže da su se SAD i Rusija saglasile da rade na pridobijanju većeg broja zemalja da pristupe tom sporazumu.
“Da li to znači da će Rusi nastojati da pozovu druge zemlje da se pridruže tom sporazumu i da ga smatraju obavezujućim, ili će nastojati da dobiju samo obećanja drugih zemalja, da će se odreći tih raketa - to ostaje neizvesno. Mislim da bi Rusija bila zadovoljnija nečim što bi bilo konkretnije, pravno obavezujuće. SAD bi radije da imaju nešto što je manje formalno. Videćemo dalji razvoj situacije. Medjutim, Rusija nije odredila specifičan datum kada bi mogla da se povuče iz sporazuma o raketama srednjeg dometa, ako se ne izadje u susret njenim zabrinutostima.
Pretnja Rusije da će se povući iz tog sporazuma usledila je posle odluke Moskve da suspenduje svoje učešće u drugom važnom sporazumu o kontroli naoružanja - Sporazumu o konvencionalnim snagama u Evropi - potpisanom 1990, kojim je ograničen obim teškog oružja koje su posedovali NATO i sada propali Varšavski pakt.
Mnogi stručnjaci, uključujući Maršala Goldmena sa Harvardskog univerziteta, kažu da ti postupci Moskve i nedavna jaka anti-zapadna retorika visokih ruskih funkcionera ukazuju da Rusija postaje daleko energičnija u svojoj spoljnoj politici.
“Ako pročitate neke nedavne izjave, uključujući izjave visokih ruskih funkcionera, oni kažu: sada više ne moramo da prihvatamo tuđe gluposti. Možemo da stojimo uspravno i ponosno. Više ne mogu da nam govore šta da radimo. Situacija se promenila. Mi ćemo sada drugima da govorimo šta da rade, nakon što je nama godinama govoreno kako da se ponašamo.”
Mnogi stručnjaci veruju da će se samopouzdanje i kritike Moskve na račun Zapada nastaviti narednih meseci, dok se u Rusiji zahuktava kampanja uoči predsedničkih izbora drugog marta, a snažna anti-zapadna retorika uvek je bila popularna medju ruskim političarima.