Linkovi

Dobins: Mislim da će Kosovo objaviti multilateralnu deklaraciju o nezavisnosti


Direktor Centra za međunarodnu bezbednost i odbrambenu politiku u korporaciji Rend i bivši izaslanik američkog predsednika Bila Klintona za Balkan, Džejms Dobins, osvrnuo se u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem na budući status Kosova u kontekstu predstojeće rasprave u Savetu bezbednosti UN, 19. decembra, usaglašavanja stavova u Evropskoj uniji i oprečnih pozicija SAD i Rusije.

Dobins: Pitanje nezavisnosti Kosova je još uvek kontroverzno u nekoliko evropskih zemalja, mada je većina spremna da prizna nezavisnost Kosova, bez obzira da li Savet bezbednosti UN prihvati takvo rešenje ili ne. Nekoliko zemalja neće biti spremno da prihvati nezavisnost Kosova. To znači da će većina evropskih zemalja priznati nezavisno Kosovo, a neke neće.

Glas Amerike: Ako se 19. decembra u Ujedinjenim nacijama, tokom rasprave o Kosovu, ne postigne saglasnost, šta očekujete?

Dobins: Mislim da će kosovska vlada objaviti ne jednostranu, već multilateralnu deklaraciju o nezavisnosti, uz saglasnost zemalja koje su spremne da priznaju nezavisnu Prištinu, što bi moglo da se dogodi u narednih nekoliko meseci.

Glas Amerike: Da li uočavate neka previranja u Vašingtonu u pogledu budućeg statusa Kosova?

Dobins: Ne, ne vidim da će doći do promene američkog stava, koji je bio i, mislim, ostao - da budući status Kosova mora biti prihvatljiv većinskom satnovništvu na Kosovu. Ne verujem da bi bilo koji objektivniji analitičar mogao da zaključi da bi neka druga opcija bila prihvatljiva američkoj administraciji.

Glas Amerike: Međutim, Srbija se protivi takvom ishodu i uz pomoć Rusije nastoji da se pregovori nastave?

Dobins: To je razumljivo uzimajući u obzir unutrašnju politiku u toj zemlji i podršku Rusije. Ali, ne verujem da bi srpski premijer ili bilo koji odgovorni srpski političar želeo stvarno da upravlja Kosovom. Mislim da sadašnji stav Srbije predstavlja odbijanje suočavanja sa realnošču, što je očigledno još od pokušaja Miloševića da protera albansko stanovništvo sa Kosova. Kako je Kosovo prevashodno albansko, većinsko stanovništvo bi trebalo njime i da upravlja.

Glas Amerike: Da li bi moguća nezavisnost Kosova zadovoljila nacionalne ambicije Albanaca?

Dobins: Milsim da bi. Nema velike podrške kosovskih Albanaca nekom priključenju Albaniji, pošto je nacionalni dohodak po glavni stanovnika na Kosovu veći nego u Albaniji, te stoga nema podsticaja ili težnji da ta pokrajina postane deo Albanije i na taj način ponovo postane manji deo jedne veće zemlje. Ne vidim podršku takvoj tezi ni u Prištini ni u Tirani.

Glas Amerike: Iz kojih razloga Vašington tako kategorično podržava nezavisnost Kosova?

Dobins: To je logična posledica odluke Klintonove adminstracije da interveniše na Kosovu 1999, nakon dugogodišnjeg nastojanja da se Milošević privoli da prihvati stav umerenih Albanaca koji su bili spremni, 90-tih godina, da prihvate status manji od pune i neposredne nezavisnosti. Neuspeli pregovori sa Miloševićem, intervencija NATO-a i pokušaj etničkog čišćenja Albanaca na Kosovu, pre zapadne vojne intervencije, naveli su Prištinu da zauzme svoj sadašnji stav.

XS
SM
MD
LG