Linkovi

Turisti mogu da posete mesto nad kojim su se dizale atomske pečurke


Pedesetih godina prošlog veka, nuklearne supersile isprobavale su svoje atomske bombe u zabačenim pustinjskim područjima. U američkoj državi Nevadi, turisti sada mogu da obuđu jedan od tih poligona iz vremena Hladnog rata.

Turisti u Nevadi mogu od nedavno da posete mesto nad kojim su se nekada često dizale atomske pečurke. Ovaj poligon počeo je da se koristi decembra 1950. godine, kada je tadašnji predsednik Hari Truman preselio program nuklernih proba iz Pacifika u pustinjsko područje Nevade.

Tokom naredne četiri decenije deset hiljada ljudi radilo je na usavršavanju atomskih bombi. Na poligonu u Nevadi sprovedeno je stotinu nuklearnih proba iznad zemlje, pre nego što su takvi testovi zabranjeni, jula 1962. Rodžer Steli je jedan od naučnika koji su radili na tim testovima:

”Zora još nije bila zarudela i bio je mrak, ali izgledalo je kao da se odjednom upalili sto hiljada foto-bliceva. Sevnulo je vrlo kratko, delić sekunde, a onda je vatrena kugla počela da raste.“

Drugi bivši radnik sa tog poligona je Bob Keler.

”Često smo sedeli kraj jednog od kontrolnih punktova i posmatrali eksplozije. Ponekad se nisu odvijale kako treba i mi smo postajali veoma nervozni i uznemireni, ali kada su bile dobre postali bismo vrlo uzbuđeni i trebalo nam je neko vreme da se smirimo.“

Jedna od stanica u okviru ture koju organizuje Sekretarijat za energetiku je krater Sedan. Ta ogromna rupa stvorena je 1962. godine, eksplozijom termonuklearne bombe od 104 kilotona, na dubini od 193 metra. Poređenja radi, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je 15 kilotona.

Sa podzemnim eksplozijama započeto je pošto su nadzemne probe zabranjene, u nastojanju da se spreči širenje radioaktivnih čestica. Među posetiocima našao se i turista Piter Heridž.

”Ovaj krater je posebno zanimljiv jer pokazuje koliku snagu oslobađa nuklearno oružje. Vidi se gde je izlazio vazduh pod pritiskom, ali utisak o toj snazi nije kompletan dok ne vidite nešto ovako.“

Krater Sedan nastao je izbacivanjem oko 12 miliona tona zemlje. Vodiči na ovoj turi su penzionisani radnici i stručnjaci koji su radili na poligonu. Na njemu je sprovedeno 828 podzemnih eksplozija, sve dok one nisu obustavljene 1992. godine, kada su Sjedinjene Države, zajedno sa Rusijom i Francuskom, potpisale sporazum o njihovoj zabrani. Neke od preostalih podzemnih instalacija nikada nisu upotrebljene.

Danas, posle smanjenja broja nuklearnih oruđa, poligoni za odlaganje nuklearnog otpada još prečišćavaju materijal zaostao od višegodišnjih testova. U pustinji još se mogu videti ostaci dvospratne drvene građevine, sagrađene 1955. godine radi atmosferske probe bombe od 29 kilotona. Usporeni snimak probe, sa automobilima i drvećem, deluje zastrašujuće.

Penzionisani naučnik Rodžer Stenli kaže da su ovi testovi otvorili vrata čitavoj novoj disciplini u oblasti fizike.

”Ponekad postoji utisak da smo jednostavno donosili atomske bombe u pustinju, zakopavali ih u rupe i aktivirali. Mislim da pitanje nije bilo da li će one eksplodirati već - šta se događa kada eksplodiraju? Morali smo da se bavimo dijagnostikom i to je bila potpuno nova grana fizike.“

Istorija atomskih proba sačuvana je u Muzeju atomskih proba, u Las Vegasu, koji je osnovala Istorijska fondacija nuklearnog poligona u Nevadi. U muzeju se mogu videti filmovi o probama i predmeti korišćeni na poligonu. Bivši zaposleni na poligonu kažu da su ponosni na svoj rad.

”Mislim da ne bismo bili tu gde smo sada. nuklearno odvraćanje je delovalo iako mnogi to ne razumeju. Sve ove godine sam uveren da nas je ta politika spasla od atomskog rata.“

Veličina i važnost nuklearnog poligona znatno su se smanjile, ali je njegovo istorijsko nasleđe nesumnjivo. Osim toga, na njemu postoji odeljenje za ekološku obnovu koje neprestano meri radioaktivno zagađenje zemljišta.

XS
SM
MD
LG