Linkovi

Dinkić: Treba da rešimo problem nezaposlenosti i spoljno-trgovinskog deficita


Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, Mladjan Dinkić, primio je nagradu uglednog poslovnog časopisa Euromoney, koji ga je proglasio za najboljeg ministra finansija u 2006. godini. Ministar Dinkić u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike, kaže da je ovogodišnje zasedanje MMF-a i Svetske banke stalno pratila pozitivna slika o dešavanjima u srpskoj ekonomiji.

DINKIĆ: O Srbiji se uglavnom priča kad su problemi u pitanju. Pominje se u kontekstu ratova 90-tih godina, u kontekstu nerešenog problema Kosmeta. Ovo je retka situacija gde se o Srbiji u Vašingtonu, na jednom skupu MMF-a i SB, gde su najugledniji bankari, ministri finansija, guverneri svih zemalja sveta, pričalo o Srbiji kao o zemlji, gde su urađene dobre reforme u fiskalnoj sferi. Mislim da je jako važno da će ovo skrenuti pažnju mnogim skeptičnim investitorima da se u Srbiji ipak desilo nešto pozitivno u finansijskoj sferi, da je daleko sigurnije ulagati nego u prošlih 7-8 godina i da mnogi koji do sada nisu uložili svoj novac u Srbiju, da će to učiniti.

GLAS AMERIKE: Kada govorite o strateškim investitorima, kako vi gledate, kao čovek prozapadne orijentacije na sve veći talas ruskih investicija u Srbiji i najavu dolaska nekih krupnih kompanija, poput Gasproma?

DINKIĆ: Za mene, kao čoveka koji se bavi ekonomijom, dobre su sve investicije koje dolaze od strane kredibilnih vlasnika, snažnih kompanija, a njih trenutno ima i u Rusiji i u Evropi i u Americi, ali ima ih i u Kini i Indiji. Tako da, mi ćemo napraviti klimu da se investitori tuku za ulaganja u Srbiju i dobrodošle će biti investicije iz svakog područja sveta koje će doneti zapošljavanje u Srbiji, koje će doneti rast izvoza. Što se tiče Gasproma, Gasprom je strateški partner našem Srbijagasu. On je, kao što znate, monopolista u snabdevanju čitave Evrope gasom, ne samo Srbije i potpuno je jasno da mi moramo da pravimo strateško partnerstvo između naše gasne industrije i naravno Gasproma, koji sada u ime Ruske federacije drži tu monopol. Tu nemamo izbora i moramo jednostavno da napravimo što bolje uslove za snabdevanje gasom naše industrije u budućnosti.Što se tiče američkih investicija, ja mogu da najavim da planiram da naredne godine dođem ovde i da pokušam da neke IT kompanije, dakle kompanije iz informatičkog društva motivišem da ulože u tehnološki park koji je upravo krenuo da se gradi u Inđiji zajedno sa Indijcima. Mi imamo jako dobre sofveraše, imamo jako dobre inžinjere, koji danas rade u Americi u Silikonskoj dolini, rade u Evropi. Želimo da zadržimo naše mlade da rade kod nas, a da Majkrosoft koji ima već razvojni centar u Beogradu, proširi svoje aktivnosti u Srbiji, da dovedemo firme poput Intela, Dela, Hjuit Pakara, Jahua, dakle vodeće svetske kompanije, to će mi biti cilj za narednu godinu. I da pojačamo ponudu radnih mesta u ovoj jako kvalitetnoj oblasti kao što je informatičko društvo.

GLAS AMERIKE: MMF je u svom saopštenju juče govoreći o krizi kreditnog hipotekarnog sektora ovde u Americi i rastućoj ceni energenata, skrenuo pažnju vladama i monetarnim vlastima u svetu da vode računa o cenovnoj politici i inflaciji. Šta konkretno građani Srbije mogu da očekuju kada je u pitanju cenovna politika i kada je u pitanju inflacija ove godine?

DINKIĆ: Mi smo mala zemlja i moramo biti još oprezniji od velikih zemalja kada su ove teme u pitanju, mada moram reći da smo dobili direktnu pohvali od najviših čelnika i MMF-a i SB-a za politiku centralne banke u Srbiji jer je tzv. bazična inflacija relativno niska. Ono što je uticalo na nešto veću inflaciju ove godine u odnosu na projektovanu, jeste rast cena poljoprivrednih proizvoda koja je rezultat suše ne samo u Srbiji već u čitavom regionu i cene poljoprivrednih proizvoda su ozbiljno uticale na rast inflacije u čitavoj Evropi. Naravno, i rast cena nafte na svetskom tržištu, sad imamo rekordne vrednosti. Ono što je važno, devizne rezerve centralne banke su izuzetni visoke i ona je u stanju i u mogućnosti da dugoročno održava stabilnost cena. Dakle, inflacija više nije problem Srbije u ekonomiji na onaj način na koji je bila ranije. Naravno, treba biti oprezan, ne treba se tu opuštati. Mi imamo nekih drugih problema koje treba da rešimo, problem nezaposlenosti i još uvek visokog spoljno-trgovinskog deficita.

GLAS AMERIKE: A kada je u pitanju javni dug?

DINKIĆ: Tu smo već daleko bolje od mnogih zemalja EU, jer je naš nivo javnog duga svega 35 odsto sada, u odnosu na bruto domaći proizvod, dok jedna Nemačka ima 80 odsto , Grčka 120 odsto, Belgija 100 odsto i Hrvatska recimo 70 odsto. Tu smo daleko bolji od mnogih drugih i to je jedan od razloga što sam dobio ovu nagradu jer je Ministarstvo finansija prošle godine otplatilo milijardu dolara MMF-u i pola milijarde dolara SB. Mi sada više nismo zavisni finansijski od ovih institucija, mada želimo da koristimo njihovo znanje i iskustvo, da nas savetuju u budućem razvoju, ali definitivno smo u daleko boljoj poziciji što se tiče javnog duga nego mnoge zemlje u regionu.

XS
SM
MD
LG