Linkovi

Ujedinjene nacije saopštile da više od 850 miliona ljudi na svetu gladuje


Ujedinjene nacije su saopštile da više od 850 miliona ljudi na svetu gladuje. Siromaštvo, bolest i rat su oduvek ugrožavali ishranu. Još neki uzročnici gladi su brza urbanizacija, sve veće korišćenje biogoriva, iznenadni skok cena hrane i šteta naneta usevima zbog globalnog zagrevanja.

Kibera je najveće sirotinjsko naselje u kenijskoj prestonici Najrobiju. Nema ni čiste vode ni kanalizacije, ali u njemu živi više od 600 hiljada ljudi, kaže Džon Otieno, jedan od njih.

”U naselju nema ničega. To je neka vrsta zaboravljene zajednice“, kaže on.

Takve “zaboravljene zajednice” su takodje dom sve gladnijih ljudi. Stručnjaci za poljoprivredu kažu da stanovnici urbanih sredina trpe nestašicu hrane, jer se godišnje desetine miliona ljudi u svetu sele iz ruralnih delova u gradove. Za razliku od tradicionalnih zemljoradnika, stanovnici grada žive daleko od njiva i imaju malu kontrolu nad resursima, kaže Danijela Nirenberg, istraživačica u Institutu “Vorldvoč”, organizaciji za zaštitu životne sredine u Vašingtonu.

”Za stočare, na primer, kokoške i svinje su kao hodajuće kreditne kartice. Oni mogu da prodaju svinje, piliće ili krave, onda kada su u nevolji, ili kad njihovoj deci trebaju školske uniforme ili kad se neko u porodici razboli“, objašnjava Danijela Nirenberg.

On dodaje da sirotinja u urbanim sredinama troši 50 do 80 odsto prihoda na hranu. To je čini posebno ranjivom kada hrana poskupljuje, kao što je bilo proteklih meseci.

Cene hrane se kroz istoriju menjaju. Medjutim, pojedini ekonomisti smatraju da bi cene mnogih vrsta hrane neprekidno mogle da ostanu visoke, jer s porastom stanovništva raste i potražnja, zatim zbog manjeg rasta produktivnosti u poljoprivredi i sve manjih prirodnih resursa. Šarlota Hebebrand, predsednica Medjunarodnog saveta za hranu i poljoprivrednu trgovinsku politiku ovde u Vašingtonu, kaže da vlade moraju da postave sebi ključno pitanje.

”Kako bismo mogli najviše da dobijemo od poljoprivrede na održiv način, ali i na način koji nam uistinu omogućava da se oslonimo na tehnološka sredstva za povećanje prinosa, da bismo mogli da hranimo više ljudi, koristeći suštinski istu površinu raspoložive zemlje i moguće manje količine vodenih razerevi”, kaže ona.

Šarlota Hebebrand takođe smatra da bi svetska potražnja za hranom do 2050. mogla da se udvostruči. Medjutim, nova istraživanja ukazuju da će svetska proizvodnja u predstojećim decenijama doživeti ozbiljan pad usled globalnog zagrevanja. Viliam Klajn, viši naučni saradnik u Centru za globalni razvoj i Petersonovom institutu za medjunarodnu ekonomiju u Vašingtonu, kaže da će zemlje u razvoju biti najteže pogodjene smanjenjem useva u blizini ekvatora.

”Globalni poljoprivredni potencijal bi zbog globalnog zagrevanja do 2080. mogao da opadne za oko 5 do 15 ili čak 20 odsto, ako se ništa ne preduzme. A s druge strane, to bi zaklonilo daleko veći gubitak, od oko 30 do 40 odsto, na primer u Indiji i negde oko 20 odsto ili više u Africi i Latinskoj Americi“, kaže Klajn.

Briga zbog globalnog zagrevanja je navela mnoge vlade da ulažu u biogorivo koje se pravi od biljaka kao zamena za benzin. Neki borci za zaštitu životne sredine upozoravaju da uspeh biogoriva kao što je etanol, povećava cenu žitarica, što znači da je hrana sirotinji još nedostupnija, kaže Lester Braun, direktor Instituta za politiku planete Zemlje ovde u Vašingtonu:

”To je potpuno novi istorijski fenomen, kojeg nikada do sada nismo iskusili, a radi se o direktnom nadmetanju 860 miliona ljudi u svetu koji imaju automobile i dve milijarde najsiromašnijih, koji jednostavno pokušavaju da se domognu dovoljno hrane da prežive”, kaže Braun.

Borci za zaštitu životne sredine kažu da će biogorivo ubuduće moći da se pravi i od nejestivih elemenata, poput lišća i drveta. Drugi način povećanja sigurnosti zaliha hrane je podržavanje poljoprivrednih aktivnosti u urbanim sredinama, kako bi se stanovnici grada hranili efikasnije. Stručnjaci za poljoprivredu su u svakom slučaju saglasni da će biti potrebna sve veća ulaganja u pravljenje hrane od sve manjih resursa.

XS
SM
MD
LG