Linkovi

Da li Rusija polaže pravo na deo Severnog ledenog okeana?


Konvencija Ujedinjenih nacija iz 1982. godine o Pomorskom pravu obiman je dokument koji određuje pravila korišćenja svetskih okeana. Ekspert za to pravo sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Kanadi, Majkl Bajers, kaže da konvencija sadrži poseban odeljak o Severnom ledenom okeanu.

”Deo koji se odnosi na Severni ledeni okean, preciznije na dno tog okeana, propisuje da priobalne zemlje mogu da polažu pravo na dno kraj svojih obala i van granica svoje ekskluzivne ekonomske zone od 320 kilometara od obale, ako dokažu da je to morsko dno prirodni produžetak njihovog priobalnog područja.“

Pet zemalja okružuje Severni ledeni okean i Severni pol: Sjedinjene Države, Rusija, Kanada, Norveška i Danska, kojoj pripada Grenland. 2. avgusta, jedna ruska ekspedicija na Severni pol spustila se sa dve mini podmornice na dubinu veću od 4 hiljade metara i na dno ispod samog Severnog pola postavila rusku zastavu. Mnogi stručnjaci bili su zadivljeni tim podvigom u tehnološkom smislu, ali kažu da pravno, postavljanje zastave na dno okeana ne znači ništa. U jednom intervjuu za kandsku televiziju kanadski ministar inostranih poslova, Piter Mekej, odbacio je tu rusku akciju:

”Ovo nije 15. vek. Ne možete da idete okolo po svetu, pobadate zastave i prisvajate teritorije.“

Slično misli i predstavnik američkog Državnog sekretarijata, Tom Kejsi:

”Nisam siguran da li su postavili metalnu zastavu, gumenu zastavu ili krevetski pokrivač, ali u pravnom smislu to ne znači ništa.“

Analitičari kažu da je Ruska ekspedicija prikupila uzorke morskog dna kako bi poduprla tvrdnju Moskve da joj pripada teritorija koja se prostire preko granice od 320 kilometara, kako propisuje Pomorsko pravo. Lindzi Parson, iz Nacionalnog okeanografskog centra u Sautemptonu, u Engleskoj, kaže da je to bio glavni cilj ruske ekspedicije:

”To mesto leži dalje od granice koju određuje Član 76 Pomorskog prava, prema kome priobalne zemlje mogu da prošire svoj suverenitet ako na dnu postoje odgovarajući uslovi - propisan oblik dna i propisana geologija, odnosno sastav dna.“

Parsons kaže da je 2001. godine Rusija prikupila naučne podatke i podnela zahtev za proširenje suvereniteta nad priobalnim dnom specijalnoj komisiji Ujedinjenih nacija, sastavljenoj od 21 naučnika:

”Međutim, komisija je tada odlučila da Rusi nisu podneli dovoljno geoloških i geofizičkih podataka. Drugim rečima, kazali su im da je to interesantan slučaj ali da moraju da prikupe još dokaza i pojačaju svoje argumente.“

Parson kaže kako očekuje da će Moskva uskoro podneti nov zahtev. U međuvremenu, druge arktičke zemlje takođe prikupljaju naučne dokaze kako bi poduprle svoje pretenzije na morsko dno. U pitanju su ogromne rezerve nafte i gasa. Američka Geološka uprava procenjuje da se oko 25 odsto neotkrivenih svetskih rezervi nafte i gasa nalazi ispod Severnog ledenog okeana. Kanadski istraživač morskog dna, Džo MekInis kaže da bi eksploatacija tih rezervi predstavljala ogroman poduhvat:

”Radio sam u Severnom moru, kao i u Meksičkom zalivu. To nisu mesta laka za rad, ali Severni ledeni okean je posebna klasa. Vađenje nafte i gasa ispod ogromne, pokretne ledene kape je ideja od koje se zavrti u glavi. A ako bi nešto krenulo kako ne treba, šteta po arktički ekosistem od većeg izliva nafte bila bi ogromna. Za mene, to je gotovo nemoguć poduhvat.“

Stručnjaci napominju da je rad u polarnim regionima veoma skup. Ali, ako cene nafte i gasa nastave da rastu, analitičari kažu da će izazov bušenja arktičkog dna postati neodoljiv.

XS
SM
MD
LG