Linkovi

Nemački stavovi o podeli Kosova kao budućem rešenju


Nemačka se, kao i druge članice Kontakt-grupe iz Evropske unije protivi podeli, kao jednom od mogućih rešenja za budući status Kosova. U novinskim i analizama stručnjaka za Balkan se na ovu temu pak gleda nešto drugačije i upozorava da je Kosovo faktički već podeljeno.

Uticajni dnevnik „Frankfurter algemajne cajtung“ u današnjoj analiziocenjuje da je Kosovo faktički podeljeno od intervencije NATO 1999. godine i da je podeljenost, poput one na Kipru, naizglednija opcija i za budućnost Kosova. List smatra da zato „Brisel mora da se navikne na pomisao da će Kosovo, nakon proglašenja nezavisnosti, na dug put integracije u EU moći da stupi samo kao iznutra podeljena tvorevina“. Pri tome je nemački ministar inostranih poslova Frank-Valter Štajnmajer krajem prošle sedmice odbacio mogućnost podele Kosova. Rekao je da je "evropska istorija istorija sukoba koja je dovela do toga da nema država sa monoetničkom osnovom" i dodao da to "nije dobra perspektiva ni za zapadni Balkan". „Frankfurter algemajne“ medjutim danas ukazuje da će „sever Kosova kojim dominiraju Srbi uključivanju u nezavisnu kosovsku državu protiviti isto tako kao što se do sada opirao integraciji u protektorat pod upravom UNMIK-a“,

Nedeljnik „Špigel“ čak i u Prištini i u Beogradu vidi sada „realističniji“ pristup i smatra da su vlasti u Srbiji pomirile sa nezavisnošsću i nade ulažu u podelu Kosova, a slično nazire i iza izjava albanskih vodje o „sveobuhvatnoj autonomiji“ za srpski sever Kosova. U tek objavljenoj publikaciji Nemačkog instituta za spoljnu politiku i bezbednost „Balkanska prizma“, u kojoj su skupljene različite analize o regionu, uporedjuju se Kosovo i Kipar. Predsednik nemačkog Društva za jugoistočnu Evropu Hasjerga Braj je ukazao da je „kao i Kipar, i Kosovo danas podeljeno“ i da „nije da nema sličnosti izmedju faktički podeljene Mitrovice i glavnog grada Kipra, Nikozije“. Braj navodi da u slučaju Kosova nema formalnog odvajanja dela teritorije, ali predvidja da bi „takva situacija mogla uskoro da se dogodi, čime bi pesimistički kiparski scenario postao realnost“. Pri tome je bivši nemački ambasador u Beogradu i vrstan poznavalac Balkana Hansjerg Ajf nedavno u opsežnoj analizi ocenio da je podela Kosova i priključivanje delova nastanjenih Srbima Srbiji i nastanjenih Albancima Albaniji jedina mogućnost da se dugoročno reši kosovsko pitanje.

Ovakvo rešenje, uz garancije već postojećim državama, značilo bi skoro okončavanje medjunarodnog protektorata i davanje šanse narodima Balkana da se posvete izgradnji sopstvene budućnosti u Evropi, glasi Ajfova procena.

XS
SM
MD
LG