Linkovi

U protekloj deceniji prosečna zaduženost studenata porasla za 58%


Dve trećine studenata u Sjedinjenim Državama godišnje pozajmljuje više hiljade dolara da bi platilo svoje obrazovanje. Neprofitno udruženje koledža i univerziteta, “College Board”, saopštilo je da su prosečne školarine i troškovi smeštaja i ishrane na privatnim univerzitetima prošle godine premašili 22 hiljade dolara.

U protekloj deceniji, prosečna zaduženost studenata, prilagodjena inflaciji, porasla je za 5 odsto. Analitičar obrazovne politike na vašingtonskom institutu “Kejto”, Nil Meklaski, smatra da je većina tih dugova otplativa.

“Student četvorogodišnjeg univerziteta ili koledža u proseku diplomira sa oko 19 do 20 hiljada duga”.

Studenti postdiplomci pozajmljuju više, kaže Džeklin Kingi iz Američkog saveta za obrazovanje.

“Studenti koji završe magistraturu imaju u proseku oko 25 hiljada duga. Medjutim, studenti koji završavaju pravne i medicinske škole imaju i do 80 hiljada dolara duga.”

Neki studenti medicine imaju dugove od preko 100 hiljada dolara. Pored toga, mnogi studenti uzimaju i visoko-kamatne zajmove na kreditnim karticama da bi uspeli da se izdržavaju tokom školovanja. Oni koji imaju teškoća da otplate svoje dugove obično imaju niža primanja.

“Trebalo bi da budemo zabrinuti za manji broj studenata koji pozajmljuju više nego što bi trebalo i koji neće biti u stanju da otplate svoje dugove čak i kada njihov ukupni iznos nije tako velik.”

Deo problema, smatra Nil Meklaski iz “Kejto instituta”, je u tome što federalni zajmovi nisu namenjeni prvenstveno onima kojima je potrebna pomoć i što takodje doprinose porastu školarina.

“Mi sada dajemo pomoć studentima koji potiču iz imućnijih slojeva, jer nam je to potrebno da bismo obezbedili političku podršku za pomoć siromašnima. To znači da se pomoć daje svima, a to izaziva i porast školarina. To se vidi i u ceni stanovanja, ceni zdravstvene zaštite i ceni obrazovanja. Kada vlada obezbeduje izdašne subvencije, cene rastu. Intuitivno, to ima smisla, pošto veštački povećavamo potražnju,” kaže Meklaski.

Medjutim, mnogi zagovornici interesa studenata tvrde da se školarine povećavaju uglavnom zbog smanjenih izdataka za obrazovanje iz federalnih i državnih budžeta. Da bi održali korak sa inflacijom, univerziteti su povećali školarine u proseku za 51 odsto tokom poslednje decenije. Da bi ublažio taj teret, Kongres razmatra mogućnost smanjenja kamatnih stopa na studentske dugove i povećanje fondova za federalnu pomoć i zajmove.

XS
SM
MD
LG