Linkovi

Holandska vlada planira izgradnju novih staklenika


Holandija ima veoma uspešnu poljoprivredu, ali ekolozi tvrde da je ta privredna grana odgovorna za više od deset odsto ugljen dioksida emitovanog u atmtosferu. Holandska vlada sada planira izgradnju novih staklenika u nastojanju da reši pomenuti problem.

Paradajz zri iako u Holandiji tek počinje leto. Potražnja za svežim voćem i povrćem tokom cele godine izuzetno je obogatila holandske poljoprivrednike. Sudeći po podacima organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, Holandija je vodeći proizvodjač poljoprivrednih proizvoda i treći po veličini izvoznik na svetu, posle Sjedinjenih Država i Francuske.

Medjutim, kako navodi holandsko Ministarstvo poljoprivrede - daleko od slikovitih zelenih polja, gotovo 1100 hektara Holandije pokriveno je staklenim baštama. Organizacija Greenpeace u Holandiji navodi da holandske staklene bašte imaju udeo od 12 odsto u ukupnoj emisiji ugljen dioksida u atmosferu.

Sada je holandska vlada sponzor podizanja novih staklenika koji će, kako se nada, konzervirati višak toplote generisan tokom letnjih meseci za zimsku upotrebu.

Ukoliko ovaj projekat bude uspešan, sledeći korak biće povezivanje staklenih bašti sa holandskom elektromrežom. Absorbovala bi se energija generisana tokom leta i omogućilo staklenicima da koriste elektromrež koriste zimi za grejanje.

Izvršni direktor kompanije INNGROW, Hans Hoven, kaže da je ta ideja prisutna već neko vreme, ali da se tek sada realizuje. Profitabilnost holandskih staklenih bašti velikim delom zavisi i od cene energije - oko 25 odsto ukupne zarade od useva troši se na energiju. Danas su cene energenata veće i to smanjuje profit i konkurentost poljoprivrednika . Medjutim, taj sektor u Holandiji odgovorio je radikalno - smanjenjem zavisnosti od tradicionalnih izvora energije.

Normalno, staklene bašte su otvorene tokom leta da bi se smanjila unutrašnja toplota, a zatvorene tokom zime kada se greju.

”Zatvoreni sistemi staklenika“ su dizajnirani tako da skupljaju solarnu energiju iz zatvorenih bašti. Energija se potom šalje u podzemne rezervoare. Postoje dva velika vodena rezervoara pod staklenikom - jedan sa hladnom vodom i drugi sa vodom koja se greje sunčevom energijom.

Tokom letnje sezone prirodno hladna podzemna voda biće korišćena za hladjenje staklenika. Ovaj sistem zapravo podseća na tradiconalni objekat za rashladne uredjaje.

Hans Hoven, izvršni direktor holandske kompanije INNGROW bio je na čelu tima koji je konstruisao ove zatvorene staklenike, koji kontrolišu klimu u staklenicima. Sistem obezbedjuje da temperatura, relativna vlaga i nivo ugljendioksida ostanu na optimalnom nivou.

Aparat za čišćenje vazduha i cevi za dovod vazduha imaju ključnu ulogu u sistemu, koji se takodje koristi za sušenje vazduha.

Kad se staklenik hladi vlaga se kondenzuje se u sistemu za hladjenje. Tako se način se povrati i 50 odsto vode. Ispuštanje ugljen dioksida takodje je smanjeno jer krov staklenika ostaje zatvoren čitave godine.

Time se smanjuje količina ispuštenog ugljendioksida za oko 65 odsto u predjenju sa konvencionalnim staklenim baštama.

Ferdi van Elsvijk, menadžer kompanije ”Groeneweg Prominent“ kaže da je upotreba ovog sistema vrlo korisna.

Holandska vlada je pod političkim i pritiskom javnosti da smanji emisiju ugljendioksida u atmsoferu, pa ovakve projekte podržava i holandsko Ministarstvo za poljoprivredu i kvalitet prirode i hrane.

Jolanda Murits, stručnjak za staklenike iz ovog ministarstva kaže da pomenuta ideja mora biti da dobije širu primenu da bi se pokazala njena efikasnost.

Sektor staklenika je veoma važan za holandsku ekonomiju, jer joj donosi oko 12 milijardi eura svake godine. Staklenici takodje, prema podacima s kraja 2006. godine, upošljavaju u Holandiji oko 140 hiljada ljudi.

XS
SM
MD
LG