Organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu, Amnesti internešnel (www.amnesty.org) objavila je godišnji izvještaj u kojem jedan broj vlada i naoružanih grupa optužuje za kršenje ljudskih prava i doprinos opštoj polarizaciji u svijetu.
Proteklu godinu Amnesti Internešnel opisuje kao godinu straha. Generalni sekretar organizacije, Irena Kan , kaže da svjedočimo eroziji poštovanja ljudskih prava u sve opasnijem i podjelama opterećenom okruženju.
«U 2006. su kratkovide politike i strahovlade kršile ljudska prava, pothranjivale rasizam, i ksenofobiju i diskriminaciju, sijući sjeme novih konflikata i nasilja»
Amnesti posebno oštro kritikuje američki rat protiv terorizma, ali se jedna broj vlada moćnih svjetskih država optužuje da za zloupotrebu straha u javnosti, u cilju usvajanja i primjene zakona kojima su uskraćivana ljudska prava i slobode.
Irena Kan kaže da američka administracija svijet tretira kao veliko bojno polje u ratu protiv terora i da je u 2006. na vidjelo izašlo mnoštvo dokaza o nekažnjenom kidnapovanju, hapšenju, pritvaranju torturi i transferu osumnjičenih terorista u tajne zatvore – uz saučesništvo saveznika.
U izvještaju se takođe navode primjeri kršenja ljudskih prava na Bliskom istoku, uključujući i Irak. Tamo, tvrdi Irena Kan, snage bezbjednosti iniciraju nasilje, umjesto da ga zaustave. Po njenim riječima, rat protiv terora, tekuće nesilje i haos u Iraku reflektuju se i na druge krajeve svijeta - umanjili su američki kredibilitet u svijetu i limitirali napore boraca za ljudska prava. Sudanska pokrajina Darfur ima posebno mjesto u izvještaju, kaže Kan.
«Darfur je otvorena rana na svjetskoj savjesti. Američka vlada je jasno iskazivala potrebu da se zaštite civili u Darfuru i mi to pozdravljamo, ali ništa ne ukazuje na pad moralnog autoriteta SAD, kao nemogućnost Vašingtona da ubijedi vladu u Kartumu da prihvati dolazak mirovnih snaga UN»
Međunarodna zajednica, ocjenjuje Amnesti, nije učinila dovoljno da spriječi prošlogodišnju ekslaciju nasilja u Pojasu Gaze i u Libanu.
U izvještaju se analizira situacija u 153 zemlje a kritikama su izložene jednako zemlje u razvoju i svjetske sile. Amnesti kritikuje vlasti zbog činjencie da je na globalnom nivou došlo do manjeg respekte ljudskih prava i sloboda, ali pohvalno govori o djelovanju nevladinog, civilnog sektora.
Kada je riječ o situaciji u Srbiji ,Amnesti posebnu pažnju skreće na neuspjeh vlade u Beogradu da uhapsi i Haškom tribunalu izruči optužene za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, što je rezultiralo prekidom pregovora sa Evropskom unijom. Posebnu pažnju Amnesti poklanja i sudskim procesima protiv boraca za ljudska prava, poput Biljane Kovačević Vučo, koji su kako procjenjuje organizacija iz Londona, maliciozni i politički motivisani.
Na Kosovu se kritikuje ukidanje ombudsmana i činjenica da sada ne postoji adekvatna nezavisna institucija koja štiti prava i slobode pojedinaca. Navodi se i nekažnjavanje počinilaca nasilja, baš kao i nekažnjavanje osoba koje su počinile ratne zločine nad kosovskim Srbima. Prisutna je i etnička diskriminacija, a povratak izbjeglih i raseljenih je nizak, smatra Amnesti.
Što se tiče Crne Gore, Amnesti smatra da je učinjeni napredak u odnosu na slučajve ratnih zločina i političkih ubistava, ali je tortura i zloupotreba ovlaštenja organa vlasti široko rasprostranjena.