Nakon razgovora američkog državnog sekretara Kondolize Rajs sa predsednikom Rusije, Vladimirom Putinom, došlo je do izvesnog približvanja stavova dve strane u vezi sa pitanjem Kosova, mada nije bilo i suštinskog progresa, kaže u razgovoru sa Brankom Mikašinovićem, naučni saradnik vašingtonskog Centra ”Vudro Vilson“ i Huverovog insistuta, pri unvierzitetu Stenford, Ros Džonson.
DŽONSON: U pogledu Kosova na razgovorima u Moskvi nije postignuta saglasnost, ali je Kondoliza Rajs vrlo jasno na konfernciji za novinare stavila do znanja da bi “de facto situaciju na Kosovu trebalo pretvoriti u de jure situaciju.” Ona je takodje u jednom intervju u Moskvi rekla da se Kosovo neće vratiti pod upravu Srbije, što predstavlja jasno artikulisanu američku poziciju. Šta predstoji? U Savetu bezbednosti UN tri stvari bi mogle da se dogode. Prvo, moglo bi da dođe do kompromisne rezolucije, koja bi uzela u obzir neke od ruskih stavova, prvenstveno u kontekstu uspostavljanja presedana koje bi kosovoska nezavisnost imala u odnosu na neke oblasti bivšeg Sovjetskog Saveza, zatim pitanja zaštite srpske manjine na Kosovu, koje je svakako razlog za zabrinutost i koje će SAD nastojati da reše. Dakle, mogla bi da se usvoji kompromisna rezolucija prihvatljiva svima, koja ne bi bila eksplicitna i ne bi deklarisala nezvisnost Kosova, već samo platformu za nezavisnost. Drugo, pošto postoji zabrinutost zbog mogućeg veta Rusije, možda neće ni doći do podnošenja nove rezolucije u Savetu bezbednosti. Treća mogućnost je da se nova rezolucija podnese i da Rusija stavi veto na nju. Međutim, bojim se da će Zapad, bez obzira na sve, nastaviti da zagovara neku vrstu nadgledane nezavisnosti na Kosovu.
GLAS AMERIKE: Da li Evropska unija ima zajednički stav o nezavisnosti Kosova? U Briselu se čuju i neki disonatni tonovi...
DŽONSON: To je tačno. Španija, Rumunija i Slovačka su izrazile zabrinutost. Medjutim, moj je utisak da će se vremenom razlike u stavovima prema ”nadziranoj nezavisnosti” prevazići. Razumljivo je da su neke od tih zemalja, kao i Rusija, najviše zabirnute zbog kontroverznog uspostavljanja presedna, ali je i državni sekretar Rajs rekla da Kosovo neće biti presedan, već jedinstven slučaj, i mislim da će Evropska unija usaglasiti svoj stav o tom pitanju.
GLAS AMERIKE: Američki izalsnik za Kosovo Frenk Vizner rekao je za Glas Amerike da SAD “ne postavljaju veštačke rokove, ali da neće gubiti vreme” u vezi sa rešavanjem budućeg stutusa Kosova. Da li takav stav nagoveštava nastavak pregovora i moguću promenu Ahtisarijevog plana?
DŽONSON: Mnogi, a među njima je i ambasador Vizner, podržavaju Ahtisarijev plan. Ahtisari smatra da bi srpska i albanska strana mogle da pregovaraju zauvek i da nikada ne postignu sporazum. Prema tome, politički sporazum dve strane nije verovatan. Medjutim, da li bi Ahtisarijev plan mogao da se poboljša - svakako da bi, mada je on ipak otišao veoma daleko u nastojanju da se zaštiti srpska i druge manjine. U Moskvi je postavljeno pitanje Kondolizi Rajs o tome da li bi pregovori mogli da potraju duže, možda godinama... Ona je odgovorila da očekuje da pregovori budu završeni za nekoliko nedelja, ili najduže dva meseca.