Linkovi

Rusija i SAD razgovaraće u septembru o postavljanju raketnog štita u Evropi


Sjedinjene Države i Rusija su se saglasile da održe specijalne razgovore na nivou kabineta, da bi rešile spor oko američkih planova da stacioniraju elemente raketnog odbrambenog sistema u centralnoj Evropi. Rusija, kako izveštava novinar Glasa Amerike Dejvid Golast, tvrdi da bi se američkim planom potkopala strateška odbrana Mosvke.

Visoki funkcioner Stejt departmenta kaže da državni sekretar Kondoliza Rajs i sekretar za odbranu Robert Gejts, treba u septembru da se sastanu sa svojim ruskim kolegama da bi pokušali da ublaže tenzije izmedju dve zemlje oko američkog raketnog odbrambenog štita.

Rusija je oštro protestovala zbog plana administracije predsednika Buša da postavi raketne presretače u Poljskoj i radarske sisteme u Češkoj Republici. Taj sistem ima za cilj suprostavljanje eventualnom raketnom napadu iz Irana ili drugih bliskoistočnih, kako je rečeno, ”otpadničkih država“.

Ruski predsednik Vladimir Putin, koji tvrdi da bi američki sistem mogao da osujeti rusku strategijsku raketnu odbranu, prošle nedelje je dolio ulje na vatru rekavši da bi Moskva, u tom slučaju, suspendovala svoje učešće u sporazumu zaključenom nakon okončanja Hladnog rata, kojim se ograničavaju konvencionalne snage u Evropi.

U razgovoru sa novinarima, pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Daniel Frid, rekao je da su se Sjedinjene Države saglasile sa ruskim predlogom za neuobičajeni sastanak dva plus dva - odnosno susret ministara odbrane i inostranih poslova dve zemlje, planiran za septembar. On je rekao da bi ti razgovori mogli biti prošireni kako bi u njima učestvovali i savetnik za nacionalnu bezbednost u Beloj kući, Stiven Hedli i njegov ruski kolega Igor Ivanov. Administracija predsednika Buša ističe da plan da se postavi raketni obrambeni štit u Poljskoj ne bi ni na koji način mogao da se suprostavi ogromnom ruskom arsenalu dugometnih strategijskih projektila. Administracija takodje odbacuje ideju Moskve da su elementi planirani za Poljsku i Česku Republiku preteča većeg antiraketnog sistema.

Danijel Frid, koji je bio u pratnji sekretara za odbranu Gejtsa tokom prošlomesečne posete Moskvi, rekao je da je ruska zabrinutost izgleda zasnovana na nesporazumu u vezi sa ograničenjima i sposobnostima ovog zamišljenog sistema. On je naglasio da administracija predsednika Buša iskreno nastoji da ublaži zabrinutost Rusije, pa čak poziva Moskvu da i učestvuje u tom programu:

”Naš odgovor je da ponudimo saradnju Rusima, bilateralno preko Saveta NATO - Rusija i da budemo transparentni u svemu što činimo. To je pravi odgovor. Delimično zbog toga što ozbiljno želimo saradnju sa Rusima, ali to ne bi bio ustupak Moskvi, jer je u suštini dobro da saradjujemo sa njima. Ozbiljno iznosimo tu ponudu i nastavićemo da nudimo saradnju. Naše ponude još uvek važe.“

Frid je rekao kako veruje da se protivljenje raketnom odbrambenom sistemu u drugim delovima Evrope ublažava, zahvaljujući američkoj kampanji da se objasni svrha zamišljenog sistema i opasnost od strane Irana. On je takodje rekao da očekuje da će se vremenom smanjiti protivljenje u američkom Kongresu, gde je ključni pododbor ove nedelje glasao da se prepolovi zahtev administracije za više od 300 miliona dolara za taj program naredne godine. Neki članovi Kongresa su optužili administraciju predsednika Buša da pokušava da ubrza postavljanje sistema za koji nije dokazano da funkcioniše, ali je Daniel Frid rekao da je mudro početi rad na ovom programu pre nego što se pretnja od Irana materijalizuje:

”Želimo da ovu ideju sprovedemo do vremena kad procenjujemo da bi Iran mogao da stekne tu vrstu sposobnosti. Ne bismo hteli da Teheran razvije tu sposobnost, pa da tek onda počnemo postavljanje ovakvog sistema.“

Zvanični pregovori oko ovog projekta sa Poljskom i Češkom Republikom nisu još počeli i funkcioneri Sjedinjenih Država kažu da bi postavljanje predloženog sistema moglo potrajati pet godina.

U nedavnom svedočenju pred Kongresom, pomoćnik američkog državnog sekretara Frid, naveo je obaveštajne procene da će Iran koji, kako Sjedinjene Države veruju, pokušava da razvije nuklearno oružje, imati dugometne rakete do 2015. godine. Daniel Frid je istakao da je multinacionalna diplomatija da se Iran uveri da odustane od svog nuklearnog programa najbolji kurs i da bi ona mogla uspeti. Medjutim, on je zaključio da administracija predsednika Buša, ako ta diplomatska inicijativa ne uspe, ima odgovornost da brani američki narod i američke saveznice.

XS
SM
MD
LG