Linkovi

Delegacija Saveta bezbednosti razgovarala u Beču sa Martijem Ahtisarijem


Delegacija Saveta bezbednosti, koja je pred odluku o statusu Kosova boravila na Balkanu, razgovarala je u Beču sa Martijem Ahtisarijem. Posle sastanka, Kancelarija specijalnog izaslanika kratko je saopštila da je Ahtisari odgovarao na pitanja članova misije i pružio dodatna razjašnjenja vezana za njegov predlog rešenja statusa Kosova.

Šef delegacije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija belgijski ambasador Johan Verbeke izjavio je danas na kraju trodnevne posete Beogradu i Prištini da je postignut cilj posete, jer sada ambasadori imaju potpunu sliku nakon prikupljana informacija iz prve ruke. Verbeke je na konferenciji za novinare na prištinskom aerodromu uoči odlaska za Beč, rekao da su "posle posete članovi delagacije bolje opremljeni i da imaju potpunu sliku tako da mogu da nastave svoj rad u Njujorku, naglasivši da sada bolje shvataju situaciju". On je rekao i da o ovoj poseti neće donositi preuranjene zaključke.

"Sačekaćemo da se natalože informacije nekoliko dana pa ćemo onda naredne nedelje podneti izveštaj Savetu nezbednosti kada ćemo početi pravi rad. Ostavićemo informacije da odstoje, a onda ćemo razjasniti sve te parametre i postaviti jednačinu", rekao je Verbeke.

Šef misije SB smatra da rešavanje važnih pitanja ne treba da bude uslovoljavano vremenskim rokovima.

"Potreban je prirodan vremenski okvir, jer sve članice Saveta bezbednosti moraju na miru da donesu odluke. Sigurno je da nećemo postavljati neke rokove, zato što to može samo da poveća nervozu u radu. Znamo da ulazimo u ključan period i moramo da budemo mirni kako bismo doneli odluku", kazao je Verbeke.

Šef delegacije je ocenio i da je ovom posetom "premošćen jaz izmedju informacija u Njujorku i stvarnog stanja na terenu" i dodao da će se u razmatranju kosovskog pitanja poći od Ahtisarijevog plana".

"U ovom trenutku na stolu je jedino Ahtisarijev predlog koji je podnet Savetu bezbednosti i od njega ćemo početi, pa ćemo kroz razmatranje videti šta će nam doneti", rekao je belgijski ambasador u UN.

On smatra i da na Kosovu postoji dovoljno potencijala za izgradnju uzajamnog poveranja i saradnju da bi se ostvario zajednički cilj - multietničko društvo. Belgijski ambasador, koji se jedini danas obratio novinarima, na početku svog izlaganja pojedinačno je nabrojao mnogobrojne susrete tokom trodnevne posete, koje je ocenio kao veoma korisne i značajne.

Delegacija Saveta bezbednosti iz Prištine je avionom otputovala za Beč, gde će se sastati sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN Martijem Ahtisarijem.

Jutros je Misija Saveta bezbednosti UN završila posete Orahovcu i selu Mala Kruša, a oba susreta obeležena su nastojanjima Srba i Albanaca da misiji pokažu koliko im je zla nanela suprotstavljena strana. Na zajedničkom sastanku u Orahovcu o stanju u ovoj opštini govorili zvaničnici albanskog i srpskog dela grada. Ambasadore su prilikom izlaska iz zgrade Doma kulture i škole dočekale žene i deca koji su im preprečili put do autobusa želeći da im pokažu jedinu ulicu kojom se slobodno kreću i improvizovano groblje na kojem se sahranjuju.

Jako obezbedjenje sprečilo je Srbe u toj nameri. Gradjani su ruskog ambasadora Vitalija Čurkina dočekali povicima "Živela Rusija", "Kosovo je Srbija" i "Ovde smo rodjeni, ovde ćemo umreti, ali Kosovo ne damo".

Srpski predstavnici koji su učestvovali na sastanku, u izjavama novinarima nisu krili nezadovoljstvo organizacijom razgovora. Sveštenik Milenko Dragičević rekao je da to nije bio sastanak već najobičnija gluma.

"Scenario je bio takav da se predsednik opštine Esad Hadžijaha obratio delegaciji govoreći o multietničkom životu, miru i toleranciji. Život je, medjutim, potpuno suprotan. Živimo u jednoj ulici bez osnovnih ljudskih prava, slobode kretanja i naš život liči na pravi logor", rekao je otac Dragičević, i dodao da su srpski predstavnici takav stav preneli delegaciji Saveta bezbednosti.

Okupljeni gradjani Orahovca takodje su vidno razočarani, pogotovo zbog toga što je njihov deo grada prikazan kao normalno mesto za življenje.

"U poslednje dve godine niko nam nije očistio ulice, a u petak su pred dolazak delegacije stigli radnici i počistili kako se ne bi videla sramota u kojoj živimo", rekao je meštanin Jovan Ulamović.

Delegacija je posle Orahovca posetila albanskog selo Mala Kruša na putu Prizren-Djakovica, gde ju je lokalno stanovništvo upoznalo sa svojim stradanjima 1999. godine. Petnaestočlanu misiju je u krugu škole dočekalo više stotina meštana, najviše žena i dece koja su držala slike svojih nestalih ili ubijenih roditelja ili bliskih rodjaka.

"Za jedan dan, tog 25. marta 1999. godine, od strane srpskih vojnih i paravojnih snaga izgubili smo 112 meštana, starih od 13 meseci do 100 godina. Za 25 još ne znamo gde su. Nakon rata, 82 žene su ostale bez svojih muževa i 125 dece bez roditelja. Ubice naših meštana se u Srbiji ne tretiraju kao ubice nego kao raseljeni", rekao je članovima misije predstavnik sela Agron Limani.

Skoro svi žitelji Male Kruše pozdravili su dolazak misije Saveta bezbednosti i istakli da je upravo njihovo selo "najbolji dokaz" šta se i kako radilo na Kosovu za vreme NATO bombardovanja. Nakon Kruše, konvoj sa delegacijom se uputio ka selu Brestovik u opštini Peć, nastanjenom uglavnom Srbima. Ambasadori zemalja članice Saveta bezbednosti UN, višednevnu misiju utvrdjivanja stanja na Kosovu i Metohiji, završiće u subotu u Beču radnom večerom sa izaslanikom UN za budući status južne srpske pokrajine Martijem Ahtisarijem.

XS
SM
MD
LG