Linkovi

Misija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija u dvodnevnoj poseti Kosovu


Ambasadori 15 članica su razgovarali s predstavnicima kosovskih vlasti, međunarodne zajednice, a očekuju ih susreti s predstavnicima srpske zajednice i drugih manjina. Predstavnici Prištine predstavili su Misiji argumente u korist nezavisnosti Kosova kao pravednog i jedinog rešenja za status Kosova, izjavili su članovi pregovaračkog tima Kosova.

Premijer Kosova Agim Čeku izjavio je da je delegaciju Saveta bezbednosti UN upoznao sa argumentima koji nesumnjivo ukazuju da je Kosovo spremno da funkcioniše kao nezavisna država i da tako već deluje. Čeku je od članova Misije Saveta bezbednosti UN zatražio da priznaju novu realnost na Kosovu.

"Mi smo kao vlada dali argumente da je Kosovo spremno da bude država i da kao takva funkcioniše, jer ima svu potrebnu zakonsku infrastrukturu, deluje kao država, razmišlja kao država i vreme je da se ova realost prizna novom rezolucijom SB UN", rekao je predsednik Vlade Kosova.

Na pitanje novinara o malom broju Srba povratnika, Čeku je kazao da je glavni krivac za to zvanični Beograd.

Čelnici privremenih institucija, albanskih partija i pregovaračkog tima, istakli su nakon sastanka da su danas izneli dodatne argumente koje pravdaju zahtev da Kosovo postane nezavisno.Upitan čime su potkrepili takve tvrdnje uprkos položaju manjina na Kosovu, lider opozicione partije ORA,Veton Suroi za naš program je pojasnio:

“Skupština je svojila Rezoluciju po kojoj preuzima obaveze iz paketa gospodina Ahtisarija,to je jedan konsenzus kosovskih političkih partija i to je jedan deo ugovora koji imamo sa medjunarodnom zajednicom. Buduće nezavisno Kosovo je naravno deo te medjunarodne zajednice i mi preuzimamo obavezu”.

S druge strane šef poslaničkog kluba srpske liste za Kosovo i Metohiju Randjel Nojkić upozorio je danas da je Ahtisarijev plan upotpunosti neprihvatljiv za srpsku zajednicu jer, osim što ne nudi ništa konkretno, zanemaruje činjenicu da “ne postoji Srbin koji može da se pomiri sa nezavisnošću Kosova.

“Ono što je veoma pogrešno jesu dve stvari. To je pre svega da se argument za prihvatanje plana navodi moguće nasilje, što je apsolutno pogrešno i upucuje zapravo na nešto što mora da se prihvati i drugo, šta će Srbi da rade?- znači poruka da ako to neprihvatite Vama ovde nije mesto”.

Ambasador SAD u Ujedinjenim nacijama Zalmej Halilzad izjavio je u Prištini da je Kosovo mnogo napredovalo, a da njegov status treba rešiti posebnom rezolucijom Ujedinjenih nacija.

"Mislim da je ovde bilo mnogo napretka. Čestitali smo zvaničnicima na uspehu i dobrom poslu koji su uradili zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice, koji su ovde", rekao je američki diplomata.

Ambasador Francuske u Ujedinjenim nacijama Žan-Mark de la Sablijer izjavio je da je impresioniran opredeljenjem i angažovanjem zvanične Prištine za ostvarivanje predloga izaslanika za status Kosova Martija Ahtisarija, posebno u delu koji se odnosi na manjine.

Sablijer je rekao da se Misija Saveta bezbednosti interesuje za garancije za manjine na Kosovu. "Došli smo ovamo da bismo bolje shvatili problem Kosova, jer je potrebna odgovornost da bi se donela tako značajna odluka", naveo je on.

Misija Saveta bezbednosti je u Gračanici razgovorala sa vladikom raško-prizrenskim Artemijem. On kaže da je Misiji predstavio kakvo je stvarno stanje u kome žive Srbi na Kosovu.

"Mi smo se potrudili da prikažemo stvarno stanje na Kosovu i Metohiji srpskoga naroda i drugih nealbanaca, koji osam godina u kontinuitetu stradaju i žive životom nedostojnim čoveka", rekao je on.

"Takođe smo govorili o zločinima koji su počinjeni i koji se i danas vrše nad našim narodom i našim crkvama i manastirima. Pokazal smo i pitanja obnove naših crkava i manastira", rekao je vladika Artemije.

"Sve u svemu, mislim da su dobili nova saznanja koja će koristiti kada budu potpisivali status Kosova i Metohije", rekao je on.

Razgovoru u Gračanici prisustvovali su i predstavnici Srpskog nacionalnog veća Rada Trajković i Dragan Velić, kao i Slobodan Samardžić i Leon Kojen, iz srpskog pregovaračkog tima, i direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika Gordana Marković. Poseta Gračanici bila je prva terenska poseta Misije Savetu bezbednosti, koja se nastavlja posetom južnom i severnom delu Kosovske Mitrovice i selu Svinjare, srpskom selu koje je obnovljeno pošto je bilo razrušeno u nemirima 17. marta 2004.

Ambasador Belgije u UN Johan Verbeke, koji predvodi misiju Saveta bezbednosti UN na Kosovu, ocenio je današnji sastanak s predstavnicima kosovski Srba kao veoma važan, jer su članovi delegacije dobili informacije o tome "kakva je zaista realnost" u severnom delu Kosovske Mitrovice i pokrajine.

"Kao što znate, mi smo u misiji čiji je cilj dobijanje maksimuma informacija od lidera sa Kosova, kako bi, kada se vratimo u Njujork, imali kompletnu sliku o realnosti u pokrajini", rekao je Verbeke novinarima.

Šef delegacije Saveta bezbednosti nije želeo da spekuliše o eventualnim konturama izveštaja koje će misija sastaviti nakon posete pokrajini. Predsednik Zajednice srpskih opština Marko Jakšić rekao je da su u razgovoru članovima delegacije Saveta bezbednosti "rekli šta se zaista dešava Srbima na Kosovu".

"Rekli smo da se bombardovanje 1999. godine nije dogodilo da bi se zaštitila prava Albanaca, već da bi se stvorila još jedna albanska država. Rekli smo da je proterano 200.000 Srba i da se niko nije vratio", kazao je Jakšić.

On je dodao da je izraženo nezadovoljstvo planom Martija Ahtisarija i da nijedan stepen decentralizacije u nezavisnom Kosovu nije dovoljna garancija za Srbe, jer oni u pokrajini "žive kao Indijanci u rezervatu".

Jakšić je ocenio da je potrebno nastaviti pregovore, ali da u njima treba da učestvuje "neko ko nije pristrasan". Članovima delegacije Saveta bezbednosti lokalni Srbi uručili su ocene i stavove srpske zajednice o primeni Rezolucije 1244 i ostvarivanju standarda na Kosovu, kao i 19 zahteva vezanih za povratak, bezbednosti i imovinu.

Misija Saveta bezbednosti sutra nastavlja posetu srpskim enklavama i pojedinim albanskim mestima. Po podne odlazi u Beč, gde će sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih nacija Martijem Ahtisarijem razgovarati o utiscima koje su stekli pošto su imali uvid u to kakva je situaciju na Kosovu na terenu.

Raseljeni sa Kosova završili su protestni marš od Rudnice na administrativnoj liniji, kod Raške, ka punktu UNMIK-a u Jarinju kod Leposavića. Oni su zatražili od međunarodne zajednice da im što pre obezbedi povratak na Kosovo. Organizatori su tvrdili da je u maršu učestvovalo oko 15.000 raseljenih, a izveštači su videli da je kolona raseljenih koja se kretala ka administrativnoj liniji bila dugačka više od kilometra. Na čelu kolone bio je Dragan Krstić, izbeglica iz Obilića sa svoje devetoro dece, člnovi Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih koji su nosili fotografije nestalih članova porodice, kao i sveštenici Srpske pravoslavne crkve.

NATO je danas ponovio podršku planu izaslanika UN, Martija Ahtisarija koji je procenio da je nadgledana nezavisnost najoptimalnije rešenje za status Kosova. Saveznici su istovremeno upozorili većinske Albance na Kosovu da ne preduzimaju nikakve unilateralne akcije. Portparol Alijanse, Džems Apaturai, rekao novinarima u Oslu, nakon sastanka ministara inostranih poslova članica NATO-a, da bi odlaganje odluke o statusu Kosova moglo da pojača tenzije u regionu. Rusija se, međutim protivi Ahtisarijevom planu i javljuje da bi u Savetu bezbjednosti mogla da uloži veto.

XS
SM
MD
LG