Američki softverski gigant Majkrosoft ove nedelje je izbacio na tržište najnoviju verziju svog operativnog sistema vindous, nazvanu Vista. Korisnici u mnogim delovima Afrike uskoro će moći da upotrebljavaju kompjutere na svojim jezicima, jer Majkrosoft razvija i afričke verzije Viste. Iz Dakara izveštava dopisnik Glasa Amerike, Džordan Dejvis.
Mnogi stručnjaci pokušavaju da reše problem nedostupnosti tehnologije u siromašnim zemljama trećeg sveta - ili kako se to često naziva: ”digitalni jaz.“ U poslednje vreme, na primer, mnogo se govori o ”laptop kompjuterima od sto dolara.“ Neki ipak kažu da jaz neće biti premošćen sve dok korisnici ne budu imali kompjutere na svojim jezicima.
Najveći broj kompjutera u svetu radi sa operativnim sistemom vindous, čija najnovija verzija podržava više od 80 jezika, uključujući južnoafrički jezik afrikans i istočnoafrički kisvahili. Funkcioner Majkrosofta, Tomas Hansen, kaže da će uskoro biti dodato još osam afričkih jezika, medju njima hausa, kinjarvanda, volof i joruba:
”Pokušavamo da omogućimo pristup našoj tehnologiji što većem broju ljudi, koji sada možda nemaju ni struju, ali će je imati - bilo kod kuće ili u školama i univerzitetima. Kada taj trenutak dodje hteli bismo da jezičke prepreke ne postoje.“
U Senegalu, gde će narednih meseci biti predstavljena verzija vondousa na volofu, kompanija se obratila lingvistima na dakarskom univerzitetu Čaik Anta Diop. Profesor Mame Tierno Cise kaže da je čak i prevod reči ”start“ izazvao mnoge debate:
Profesor Cise kaže da u jeziku Volof jednostavno nema naziva za mnoge tehničke termine pa je tim profesora pokušao da izmisli nove reči, koje bi mogle da razumeju i tehnički neobrazovane osobe.
Medjutim, pored jezičkih prepreka ”digitalni jaz“ čine i mnoge druge, osnovnije prepreke. Slova na ekranu ništa ne znače onima koji ne umeju da ih čitaju, a u mnogim podsaharskim zemljama polovina stanovništva je nepismena. U Senegalu, oko 80 odsto stanovništva govori volof jezikom, ali u školama je zvanični jezik još uvek francuski. Internet sajtovi u toj zemlji takodje su na francuskom. Profesor Cise ipak izražava nadu da bi kompjuterski operativni sistem na jeziku volof mogao da podstakne ljude na pohadjanje kurseva za opismenjavanje.