Linkovi

Naučnici se žale na odnos Bušove administracije prema globalnom zagrevanju


Naučnici koji sarađuju ili su sarađivali sa vladom i zvaničnici, svedočili su pred jednim kongresnim odborom o – kako je rečeno – pokušajima administracije predsednika Buša da umanji značaj naučnih dokaza globalnog zagrevanja.

Optužbe nisu nove, ali je prvi put da su glavne ličnosti lično govorile o detaljima – kako se navodi u novom izveštaju – atmosfere sistematskog političkog mešanja u naučne dokaze klimatske promene. Dve privatne organizacije, Projekat za odgovornu vladu i Unija brižnih naučnika, tvrde da je 1600 klimatologa i drugih naučnika potvrdilo najmanje 435 slučajeva takvog mešanja u proteklih pet godina. Gotovo polovina ispitanika tvrdi da su zapazili, ili lično iskusili pritisak da se iz izveštaja i saopštenja uklone rečenice o klimatskoj promeni, zajedno sa novim ili neuobičajenim administrativnim zahtevima koji su narušavali rad u vezi sa klimom. To je potrvrdila i Frančeska Grifo, istraživačica i direktorka Programa za integritet nauke u Uniji brižnih naučnika.

«Političko mešanje šteti nauci na federalnom nivou i ugrožava zdravlje i bezbednost Amerikanaca.»

Ona je dodala da gotovo 700, odnosno 39 odsto anketiranih naučnika, strahuje da će snositi posledice zbog otvorenog izražavanja svojih strepnji. Predsednik Buš izbegava da upotrebi termin globalno zagrevanje i, kao što je učinio i u Govoru o stanju unije, više voli da opiše promene vremena u svetu kao globalnu promenu klime, priznajući da to predstavlja problem. Pre dve godine se pojavio dokument koji pokazuje da su jedan zvaničnik Bele kuće i bivši lobista naftne industrije, lično menjali vladin izveštaj da bi umanjili značaj veze ispuštanja gasova koji izazivaju takozvani efekat staklene bašte i globalnog zagrevanja. Spor oko delovanja Filipa Kunija, koji je 2005. bio šef osoblja Saveta Bele kuće za kvalitet životne sredine, obojio je celu raspravu o politici administracije koja se odnosi na klimatsku promenu. Rik Pilc, nekadašnji saradnik Američkog naučnog programa za promenu klime, svojevremeno je javno optužio administraciju predsednika Buša da pokušava da potisne stavove naučnika u državnoj službi.

«Sve više sam dolazio do zaključka da administracija pokušava da spreči otvorenu komunikaciju o državnoj klimatologiji i njenom uticaju na zajednicu i da je politizovanje te komunikacije od strane administracije podrivalo verodostojnost i integritet naučnog programa o promeni klime.»

Dru Šindel, atmosferski fizičar i klimatolog u Institutu za svemirska istraživanja «Godar», Američke agencije za istraživanje svemira, optužuje administraciju da je pokušala da potisne naučne nalaze.

«Potiskivanje naučnih nalaza je podrilo poverenje između javnosti i tvoraca politike i između naučnika i političara. Isto tako uznemirava kada politički nameštenici uveličavaju naučno nedokazane teze.»

Demokrate koje sada kontrolišu Kongres su najavile da će globalno zagrevanje biti ključni deo njihovog programa u 110. Kongresu i u tome će im po svemu sudeći pomoći i ovaj novi izveštaj. Pretres je bio obeležen dvostranačkom politikom, pri čemu su pojedini republikanski članovi odbora pitali kako su dve organizacije koje su sastavile 92 stranice dokumenta, koristile rezultate ankete među naučnicima. Među njima je bio i kongresmen Darel Ajsa, republikanac iz Kalifornije.

«Vi napravite istraživanje tako što elektronski pošaljete, po spisku koji ste sami sastavili, 1600 upitnika, dobijete 19 odsto odgovora i onda izađete sa celim nizom zaključata koje donesete ovde i kažete da je to ono što kaže naučna zajednica.»

Međutim, osim anketiranja naučnika, izveštaj na 92 stranice koji je bio u središtu pretresa, zasniva se i na oko dve hiljade dokumenata NASE i Nacionalne administracije za okeane i atmosferu. U izveštaju se traži od Kongresa da pojača zakone kojima se štite federalni naučnici koji bi trebalo, kako se navodi u izveštaju, da budu u stanju da istražuju i saopštavaju rezultate tih istraživanja bez mešanja sa strane.

XS
SM
MD
LG