Linkovi

Ros Džonson: Konačan status bi trebalo da odražava volju naroda Kosova


Predsednik Spoljnopolitičkog odbora Senata američkog Kongresa, Džozef Bajden, nedavno je objavio napis u listu ”Fajnenšal Tajms” u kome se založio za nezavisnost Kosova. Tim povodom kolega Branko Mikašinović upitao je Rosa Džonsona, saradnika vašingtonskog Centra ”Vudro Vilson“, u kojoj meri gledište senatora Bajdena odražava i stav američke administracije.

Džonson: Napis senatora Bajdena, predsednika senatskog spoljnopolitičkog odbora, je, koliko je meni poznato, u skladu sa sadašnjim stavom administracije o budućem statusu Kosova, što bi moglo da znači da o tom pitnaju nema razlike u gledištima vodećih članova Kongresa i administracije. Pored toga, Bajden ukazuje da ne bi trebalo umanjiti nastojanja ka rešavanju statusa te pokrajine kako bi se izbeglo intenziviranje napetosti na Kosovu i otežavanje situacije, izmedju ostalog, i zbog stava Rusije o budućem statusu te pokrajine.

Glas Amerike: U kojoj meri bi pitanje statusa Kosova moglo da se odrazi na ishod predstojećih izbora u Srbiji?

Džonson: Podnošenje predloga izaslanika UN, Martija Ahtisarija, o budućem statusu Kosova odloženo je na zahtev Beograda zbog predstojećih izbora u Srbiji. To je učinjeno da bi se maksimalno smanjio uticaj kosovskog pitanja na ishod izbora, mada nisam siguran da je to postignuto. Pretpostavlja se da će nakon izbora, 21. ovog meseca, Ahtisari podneti izveštaj koji bi, kako se nagadja, mogao da sadrži “uslovnu nezavisnost.” U medjuvremenu, predsednik Srbije, Boris Tadić, premijer Vojislav Koštunica i patrijarh Pavle u poslednje vreme sve više naglašavaju važnost Kosova za Srbiju i odbacuju nezavisnost, što je u raskoraku sa stavom Albanaca i nekih medjunarodnih činilaca, čime je stvorena još složenija situacija.

Glas Amerike: Uzimajući u obzir podeljena mišljenja u Evropskoj uniji, pa i Kontakt grupi, kao i protivljenje Srbije bilo kakvom vidu nezavisnosti, kako bi takava opcija mogla da se sprovede u delo?

Džonson: Prema Kontakt grupi i njenom saopštenju počektom prošle godine, konačan status Kosova bi trebalo da odražava volju naroda Kosova, imajući u vidu da u toj pokrajini živi 90 odsto Albanca što bi samo po sebi moglo da nagovesti budući status pokrajine. S druge strane, potpuno je razumljiv pravni argument Srbije o nepovredivosti granica suverene države i značaju Kosova za nju, ali Beograd do sada nije izneo svoje gledište o rešenju zabrinutosti i problema albanskog stanovništva, kao potencijalno manjinskog u okviru Srbije, ako Kosovo dobije visoki stepen autonomije. To bi se odnosilo na politička i druga prava i prerogative kosovskih Albanca. Taj aspekt do sada nije bio razmotren što možda znači da je Beograd na neki način već odustao od prihvatanja i integracije albanskog življa.

XS
SM
MD
LG