Linkovi

Prezentacija crnogorske ekonomske strategije na putu ka EU


U Centru Vudro Vilson, u Vašingtonu, bilo je riječi o ekonomskoj strategiji Crne Gore u procesu priključenja Evropskoj uniji. Potencijal je - kako je saopšteno - izuzetan i Crna Gora bi, ako adekvatno odgovori na izazove reformi admistracije i sudstva, uz borbu protiv korupcije i nešto raznolikiju ekonomiju –standarde koje Brisel propisuje mogla da dostigne i za pola decenije.

Članstvo u EU je na neki način mantra u postkomunističkim društvima, a oko 80 odsto stanovnika Crne Gore podržava pristupanje države Uniji. Stoga, ne bi trebalo očekivati snažnije protivljenje evropskoj integraciji ni u narednom periodu, smatra direktor CEDEM-a Srđan Darmanović. Po njegovim riječima, uspjeh integrativnog procesa zavisiće i od sposobnosti elita da nakon referenduma i parlamentarnih izbora dođu do šireg konsenzusa o pitanjima poput usvajanja novog ustava, dok će posao izvršne vlasti biti uglavnom orijentisan na dostizanje standarda koje propisuje Brisel. Pozeban izazov vlada premijera Šturanovića biće reforma sudstva, transparentnost ekonomije, borba protiv korupscije i stvaranje boljeg životnog standarda.

Predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore, Ljubiša Krgović, kao temelj ekonomske strategije vidi snažniji ekonomski rast, smanjenje javnog duga, direktna strana ulaganja, posebno tzv. grinfild investicije.

Među izazovima – Krgović navodi tekući platni deficit, stvaranje fleksibilnijeg tržišta radne i diversifikaciju ekonomije, trenutno oslonjene na turizam i industriju aluminijuma.

Profesor Ljubljanskog univerziteta Franjo Štiblar, koji se bavi uporednom analizom integrativnih procesa zapadnobalkanskih država ocijenio je da Crna Gora ima izuzetan potencijal i šansu da u najskorijoj budućnosti ostvari suficit u trgovinskoj razmjeni – ne samo sa zemljama u regiji, već i većim tržištima kakve su Sjedinjene Države. Profesor Štiblar upozorava, međutim, da se mora obratiti pažnja na indekse tzv. twin deficita i indeksa mizerije, koji mogu da poremete planiranu dinamiku ekonomskog razvoja, a time i evropskog integrativnog procesa.

Na skupu je govorio i glavni ekonomista Centralne Banke, Nikola Fabris.

XS
SM
MD
LG