Linkovi

Pristup pijaćoj vodi fundamentalno ljudsko pravo?


Nedostatak vode i sanitarnih uslova utiču i na oboljevanje i smanjenje produktivnosti. U novom izveštaju Ujedinjenih nacija se ukazuje da postoje i tehnologija i sredstva za rešavanje tih problema, ali ne i politička volja.

Ovogodišnji Izveštaj o ljudskom razvoju, koji priprema Program za razvoj Svetske organizacije, ističe se da bi pristup pijaćoj vodi trebalo da se tretira kao fundamentalno ljudsko ravo. Takođe se ukazuje da svet mora da uloži zajednički napor da obezbedi pijaću vodu i sanitarne uslove.

U izveštaju se podseća da je voda najosnovnija i suštinska ljudska potreba. Ipak, dodaje se, milijarda i dvesta miliona ljudi na planeti nema pristup pijaćoj vodi i sanitarijama. Posledice su surove, kaže Kevin Votkins, glavni autor Izveštaja o razvoju.

«Ove godine oko dva miliona dece na svetu će umreti zbog nečiste vode. Nesposobnost vlasti da obezbedi deci čašu čiste vode će koštati dva miliona života», kaže Votkins.

Ta deca stradaju većinom u nerazvijenim zemljama, prvenstveno od dijareje i dezinterije koje izaziva nečista voda – obično zagađena ljudskim đubretom.

«U izveštaju procenjujemo da se bruto nacionalni proizvod u subsaharskoj Africi, najsiromašnijem regionu sveta, smanjuje za oko 5 odsto godišnje - zbog bolesti izazvanih nedostatkom pijaće vode i sanitarija. To je više nego sva pomoć i više od svih dugova koji će se ove godine otpisati subsaharskoj Africi», kaže Votkins i dodaje da je dostupnost vode veoma jak uzrok nejednakosti među ljudima. U delovima južne Azije, Afrike i Indije, kako kaže, normalno je da žene i deca provedu po četiri sata dnevno u traganju za vodom.

«To je posao koji umanjuje sposobnost žena da se uključe u ekonomiju; zadatak koji sprečava decu da idu u školu. Deca u stvari, u mnogim slučajevima, tri do pet kilometara dnevno nose vodu težine jednake polovini svoje telesne težine.»

Prema izveštaju Programa za razvoj, kriza s vodom prevashodno obuhvata ljude koji žive od manje od 1 dolara dnevno. Ipak, te ljude voda obično košta više nego bogate. Kibera u Najrobiju u Keniji je jedno od najvećih sirotinjskih naselja na svetu. Votkins ističe da ljudi tu plaćaju vodu čak pet puta više od onih u zajednicama sa visokim primanjima.

«Kad dođete u Kiberu, prvo shvatite da niko u naselju nema česmu u kući. Nijedna kuća nema vodovod ili kanalizaciju. Stopa smrtnosti od dijareje je tu otprilike sedam puta veća nego u Keniji», kaže Votkins.

Razlike u dostupnosti vode mogu takođe da izazovu ili zaoštre politički sukob. Votkins kao primer navodi situaciju na Bliskom istoku.

«Izraelski naseljenici na okupiranim palestinskim teritorijama po glavi troše oko deset puta više vode nego prosečni Palestinac.»

U izvešaju se ukazuje da pojedine zajednice pokušavaju da pronađu privremena i lokalna rešenja, poput ove Stare delhijske železničke stanice u indijskoj prestonici, na koju svakodnevno pristižu hiljade putnika. Do nedavno, na njoj nije bilo toaleta. Sada je privatna organizacija «Salab internešenal» sagradila dvospratnu konstrukciju sa 15 tuš kabina i 36 klozeta, koje nadgleda Kaši Nat Dže.

«Ovaj javni toalet je uistinu doprineo čistoći ovog dela grada, jer su ljudi pre otvaranja vršili nuždu duž pruge ili puta ili gde god stignu. Bilo je prljavo, ali su novi klozeti zaista pomogli.»

U izveštaju Ujedinjenih nacija se procenjuje da bi početna rešenja krize s vodom mogla da koštaju 10 milijardi dolara. Da bi se program finansirao, preporučuje se promena političkih prioriteta u svetu – naročito vojnih budžeta.

«Pozivamo vlade da izdvoje najmanje 1 odsto bruto nacionalnog proizvoda, što nije mnogo, ali je sadašnja cifra u proseku oko 0,2 procenta u najvećem delu sveta u razvoju. Ako uporedite sa vojnim troškovima, zemlje kao što su Indija, Pakistan, Etiopija, troše 10 do 15 puta više na vojnu opremu nego na sanitarije», kaže stručnjak Svetske organizacije.

U izveštaju se takođe traži od vlada da dnevno obezbede najmanje 20 litara pijaće vode po stanovniku – i to besplatno za najsiromašnije. Zaključuje se da globalna kriza s vodom i sanitarijama mora da se reši pre nego što svet pređe na dostizanje bilo kojeg od preostalih razvojnih ciljeva.


XS
SM
MD
LG