Linkovi

Evropska ekonomija ove nedelje pokazala nove znake ozdravljenja


Evropska ekonomija je ove nedelje pokazala nove znake ozdravljenja: inflacija u euro-zoni se smanjuje, poverenje u ekonomiju raste, a stopa nezaposlenosti u Francuskoj je najniža u proteklih pet godina. U međuvremenu, analitičari ukazuju da je dalja integracija neophodna da bi evropska ekonomija dostigla svoj puni potencijal.

Posle nekoliko godina relativne stagnacije, ekonomija unutar Evropske unije dožvljava preokret. Evropska komisija izveštava da se njen indeks poverenja u ekonomiju u oktobru ponovo povećao, i to i u 12 država euro-zone i u svih 25 članica Evropske unije. Pojedini analitičari kažu da je snažno ekonomsko ozdravljenje rezultat ubrzane ekonomske integracije članica Evropske unije. Uprkos strepnjama posle uvođenja zajedničke monete 1999, pokazuje se da je euro uspešan.

«Zajednička moneta je donela velike koristi zemljama kojima je bila najpotrebnija konsolidacija fiskalnih računa», kaže Erik Džons, profesor na Univerzitetu «Džons Hopkins» u Vašingtonu, objašnjavajući da je euro pospešio trgovinu ukidanjem promenljivih kursnih razlika i smanjenjem cena.

«Članice euro-zone se sve više ponašaju kao jedna celovita ekonomija», kaže Džons.

Euro-skeptici vole da istaknu da je američka ekonomija jača od evropske. Ali Džons objašnjava da uspeh eura ne bi trebalo procenjivati na osnovu američkih finansijskih pokazatelja.

«Osnova za poređenje nisu Sjedinjene Države. Osnova je ono što bi Evropa bila bez zajedničke monete. Evropa bi bez eura izgledala mnogo gore nego sa njim», kaže Džons.

Ipak, uspešna ekonomska unija će zahtevati dalje integracije, smatra Henrik Enderlajn, profesor na Školi «Herti» u Berlinu.

«Interno evropsko tržište, koje toliko dobro izgleda na papiru, uistinu je još daleko», kaže Enderlajn.

Otvaranje nacionalnih tržišta za nadmetanje svih stanovnika Evropske unije, izazvalo je proteste sindikata iz bogatih zapadnoevropskih zemalja, koje traže zaštitu od jeftine radne snage iz istočnih članica Evropske unije.

«Evropski stanovnici su bili spremni za napuštanje svojih domaćih moneta, ali još nisu stigli do toga da zaista dozvole uvođenje jedinstvenog, istinski integrisanog tržišta», kaže Enderlajn.

Evropljani smatraju da je ideja centralizovanog budžetsskog sistema podjednako neprivlačna. Ali Enderlajn kaže da bi Evropa ponovo trebalo da razmisli o federalnom budžetu, što on naziva «fiskalnim federalizmom».

«U stvari, fiskalni federalizam jednostavno znači da bogati regioni upućuju novac siromašnim regionima», kaže Enderlajn priznajući da je za sada mala verovatnoća da će ta ideja biti prihvaćena.

«U današnjoj Evropi, to bi značilo da bi današnja Irska slala novac Nemačkoj. Naravno, to je potpuno nezamislivo u sadašnjem političkom i ekonomskom kontekstu Evrope», kaže on.

Sada kada euro pokazuje znake uspeha, Enderlajn je uveren da će Brisel prihvatiti integraciju fiskalne politike kao sledeći veliki ekonomski projekat Evropske unije. A što se tiče skeptika, on zapaža da je 1980-ih, ekonomska i monetarna Evropska unija delovala potpuno nerealno, ali», kako kaže, «danas je imamo».

XS
SM
MD
LG