Linkovi

Demokratska stranka osvojila većinu u Predstavničkom domu američkog Kongresa


Nakon 12 godina Demokrate su preuzele kontrolu nad Predstavničkim domom Kongresa, preuzevši od Republikanaca i više od potrebnih 15 mjesta.

Bijela kuća je priznala poraz na izborima za Predstavnički dom, a njen portparol najavio je da će predsjednik Buš tokom dana tim povodom održati konferenciju za novinare.

Demokratski senator Barak Obama je ovako prokomentarisao rezultat:

"Mislim da je u interesu Demokrata da Amerikancima pokažemo želju da konstruktivno upravljamo. Mislim da je suštinski važno da se fokusiramo – ne na osvetu republikancima, već na opšte dobro i napredak", kaže Barak Obama.

Trijumf Demokrata ovoga puta ima i istorijsku dimenziju. Njihov vođa, šezdesetšestogodišnja Nensi Pelosi – kako je najavljeno - postaće prva žena koja će predsjedavati Predstavničkim domom.

"Demokrate su za promjene i predlažemo nov pravac za sve Amerikance, ne samo za nekolicinu privilegovanih", poručila je Pelosijeva.

Demokrate će takođe preuzeti predsjedavanje odborima u Predstavničkom domu, koji će, između ostalog , odmah razmotriti pitanja poput vojnog budžeta ili upotrebe predratnih obavještajnih informacija o Iraku.

Još se ne može sa sigurnoću predvidjeti ko će imati većinu u Senatu, mada su Demokrate, prema projekcijama sa birališta, dobile solidnu podršku birača u nekoliko ključnih saveznih država.

Demokrate su osvojile 20, republikanci 9, a moguće je da će u bar tri savezne države pobjednik biti proglašen tek nakon što se prebroji posljednji glas. Među tim državama je zacijelo Virdžinija gdje republikanski senator Džordž Alen /George Allen/ pokušava da sačuva političku budućnost, nakon što je naišao na vrlo ozbiljnog izazivača - demokratu Džima Veba /Jim Webb/.

Pobjednik se ne zna još u Montani, a tijesna trka u Tenesiju pripala je prema projekcijama – republikancu Bobu Korkeru.

Republikanci su definitivno izgubili mjesta u Ohaju, Roud Ajlendu i Pensilvaniji, gdje je republikanac Rik Santorum među prvima priznao poraz i čestitao novom senatoru - demokrati Bobu Kejsiju. Opozija je prema prvim jutarnjim projekcijama preuzela i senatsko mjesto u Mizuriju.

U Merilendu je projektovani pobjednik demokratski kongresmen Ben Kardin.

Republikanci su zadržali senatska mjesta u Indijani (Ričard Lugar), Arizoni, Nevadi (Džon Insajn) Misisipiju (Trent Lot), Juti (Orin Heč) i Mejnu (Olimpija Snou).

Demokrate će i dalje imati senatore u Njujorku (Hilari Klinton), Delaveru (Tomas Karper), Mičigenu, Minesoti, Nebraski, Havajima, Kaliforniji (Dajen Fajnstin), Floridi (Bil Nelson), Masečusetsu (Edvard Kenedi) i Zapadnoj Virdžiniji, gdje je ponovo izabran 88-godišnji senator Robert Bird.

Slavila su i dvojica nezavisnih kandidata za Senat - Berni Sanders u Vermontu, koji je po ubjeđenju bliži demokratama i Džo Liberman koji se kao nezavisni kandidat osvetio Nedu Lamontu za poraz na stranačkim izborima. i Liberman je, uprkos bliskim vezama sa Bijelom kućom, najavio da će glasati sa dojučerašnjim partijskim kolegama.

Juče održani izbori okončali su višegodišnju dominaciju Republikanaca u zakonodavnoj vlasti, ali posljednju riječ – kada je u pitanju vođenje spoljne i unutrašnje politike - i dalje će imati predsjednik Buš. Ipak, njegov predsjednički legat umnogome će zavisiti od sposobmosti da sa Demokratama u Kongresu nađe jezik kompromisa.

Irak je, kažu analitičari, bio odlučujućui faktor i demokrate već najavljuju da će izvršiti pritisak na administraciju da promijeni politiku prema Iraku. Predsjednik Demokratske stranke Hauard Din kaže:

"Irak je komplikovan. Predsjednik će i dalje biti nadležan za spoljnu politiku, ali mislim da ćemo u Kongresu vidjeti konsenzus o tome da ne moramo da budemo prisutbui u Iraku. Bila je greška što smo krenuli u Irak. Imali smo pogrešno vođstvo i sada je u Iraku haos", kaže Din.

Čelnici republikanske stranke, uključujući i predsjednika Buša, upozoravaju da bi povlačenje trupa iz Iraka, Ameriku učinilo manje bezbjednom. Jedan od pretendenata na predsjedničku funkciju 2008. senator Džon Mekejn:

"Ja i dalje vjerujem da, ako želimo da izbjegnemo haos, ne bi trebalo utvrđivati rok za povlačenje. Moramo prevagnuti iako razumijem frustraciju Amerikanaca", rekao je Mekejn.

Izbori su inače protekli bez većih problema na većini birališta u svih 50 saveznih država. Zbog poteškoća sa novim elektronskim glasačkim mašinama na jednom broju glasačkih mjesta u Indijani i Ohaju, glasanje je produženo, a u Virdžiniji je FBI pokrenuo istragu zbog ometanja birača.

Na ovim izborima birano je i 36 guvernera. Nezvanični rezultati pokazuju da je Demokraska stranka preuzela guvernerske položaje u Ohaju, Njujorku, Merilendu i Masečusetsu. Izabrano je još najamnje 9 demokratskih guvernera (Oklahoma, Kanzas,Tenesi, Nju Hempšir, Pensilvanija i Ilinoj (Rod Blagojević). Kandidati republikanske stranke slavili su u Konektikatu, Džordžiji, Nebraski, Južnoj Karolini i Teksasu. Republikanac Arnold Švarceneger ubjedljivo je trijumfovao na izborima za guvernera Kalifornije.

U 37 saveznih država održani su i referendumi o nizu pitanja uključujući pravo na abortus, pušenje na javnim mjestinma, istraživanja na embrionalnim bazičnim ćelijama i pravo na sklapanje homoseksualnih brakova.

XS
SM
MD
LG