Linkovi

Majer: Ako se pregovori produže albanska strana će postati sve uznemirenija


Šta na praktičnom planu znači produžetak mandata izaslanika Ujedinjenih nacija za Kosovo Martija Ahtisarija i eventualni nastavak pregovora o statusu te pokrajine, saradnik Branko Mikašinović razgovarao je sa profesorom političkih nauka na Nacionalnom univezitetu za odbranu i stručnjakom za Balkan, Stivenom Majerom.

Majer: Nastavak Ahtisarijevog mandata bi mogao da produži pregovore, mada će to zavisiti od sadržaja njegovog izveštaja Ujedinjenim nacijama, ali on istovremeno predstavlja i znak poverenja svetske organizacije u Ahtisarijev dosadašnji rad. Medjutim, mislim da se dinamika pregovora donekle menja sa sve izraženijiom zabrinutošću u Evropi, mada manje u SAD, o pitanju budućeg statusa Kosova i mogućnosti neizvesnih posledica ako pokrajina dobije nezavisnost, uključujući i nezadovoljstvo Srba. Ako se pregovori produže, pogotovo na duži rok, albanska strana će postati sve uznemirenija, tako da je premijer Kosova Agim Čeku čak izjavio da bi on podržao nametanje budućeg statusa, računajući na podršku medjunarodne zajednice. Ako dodje do produžetka razgovora, Begorad bi trebalo da iskoristi takvu situaciju. Što duže bude trajao pregovarački proces, veće mogućnosti će se pružiti Srbiji da u svetlu moguće uloge Rusije, Kine i EU, dodje do stvarnog preispitivanja budućeg statusa Kosova sa raznim opcijama u igri.

Glas Amerike: Ako gradjani Srbije bude usvojili novi ustav, Kosovo će se smatrati sastavnim i neotudjivim delom Srbije. Šta to znači za budućnost te pokrajine?

Majer: Prema anketi beogradskog Centra za slobodne izbore i demokratiju, 95 odsto onih koji izadju da glasaju daće svoj glas u prilog ustava. Medjunarodna zajednica smatra da referendum i njegov ishod neće imati velikog uticaja na pregovore o budućem statusu. Medjutim, pravi problem ishoda referenduma, ogledaće se u ograničenom manevarskom prostoru srpske pregovaračke strane. Ukoliko Kosovo dobije nezavisnost, to znači da Srbija neće priznati nezavisnost te pokrajine i, dugoročnije gledano, to bi mogao da bude veliki problem za nezavisno Kosovo, jer ono neće moći da se ekonomski održi ako ne bude deo većeg tržišta. Tu imate i dodatni politički faktor, Kosovo bi moglo da bude u kontinuirano neizvesnoj situacija u svetlu stava Srbije da je njen sastavni deo, pošto Beograd neće moći da pravno i politički prizna nezavisno Kosovo, čije granice i stabilnost možda neće biti održivi.

Glas Amerike: U vašem članku “Granice, etnička pripadnost i globalizacija na zapadnom Balkanu” dali ste sugestiju kako da se krene napred u vezi sa Kosovom.

Majer: Ukazao sam da države nisu jedine političke organizacije koje bi trebalo da budu uključene u rešavanju budućeg statusa Kosova, već i da postoje drugi mehanizmi. Jedan od njiih je volja naroda, odnosno održavanje referenduma, koji bi medjunrodna zajednica mogla da podrži, da bi gradjani mogli da se odluče gde i kako žele da žive. Medjutim, u tom slučaju treba imati na umu i aspiracije Srba u Republici Srpskoj, Albanaca u zapadnoj Makedoniji, Hrvata u muslimansko-hrvatskoj federaciji, Srba na Kosovu, ili svih gradjana Srbije, pošto je Kosovo još uvek deo Srbije, itd. Drugim rečima, medjunarodna zajednica će biti suočena sa fundamentalnim problemom značenja i tumačenja državnog suvereniteta - da li je on nepromenljiv i statičan ili fluidan i promenljiv i kakave bi mogle da budu globalne posledice takvog razmišljanja i stavova.

XS
SM
MD
LG