Linkovi

Kapčan: Nezavisnost Kosova bi bila uvreda idealima koje mi negujemo


U nacrtu rezolucije, o kojoj će se početkom idućeg meseca raspravljati u Parlamentu skupštine Saveta Evrope u Strasburu, nagoveštava se mogućnost uslovne nezavisnosti Kosova, koja pruža najviše šansi za trajan mir i stabilnost pokrajine i regiona. Povodom tog saopštenja i govora predsednika Srbije Borisa Tadića u UN, naš kolega Branko Mikašinović razgovarao je sa višim naučnim saradnikom u vašingtonskom ”Savetu za medjunarodne odnose,” Čarlsom Kupčanom.

Kapčan: Iznenadjujuće je da je Savet Evrope izašao sa takvim nagoveštajem pre nego što je sasavim jasno u kom se pravcu kreće proces u UN. To bi moglo da se pripiše široj percepciji u SAD i Evropi da u medjunarodnim krugovima postoji namera da se Kosovu da neki vid nezavisnosti. Reč “uslovna” ne znači da će se postaviti novi uslovi, ili standardi, već da se krećemo sa postojećom situacijom ka nezavisnosti, do koje bi moglo da dodje postepeno, sa mogućom prelaznom fazom “starateljstva” i dosta dugim prelaznim periodom pre sticanja punog suvereniteta, odnosno prava na vojsku, sedište u UN i drugo.

Glas Amerike: Predsednik Tadić je rekao u UN da Srbija ”nudi kosovskim Albancima širu autonomiju nego što je ima bilo koji region ili federalna jedinica u Evropi.“

Kapčan: Ni Beograd ni Priština nisu do sada značajnije promenili svoje osnovne pozicije. Priština želi isključivo nezavisnost, što Beograd odbacuje nudeći sve sem nezavisnosti. Vlada Srbije smatra da bi Kosovo iz istorijskih, kulturnih, verskih i pravnih razloga trebalo da ostane sastavni deo Srbije i ukazujući na trostruku opasnost. Prvo, na negativno političko reagovanje u Srbiji što bi moglo da uzdrma demokratske strukture u toj zemlji. Drugo, na opasnost da Republika Srpska zatraži nezavisnost, i nastojanja na promeni ili prilagodjavanju granica drugde. Treće, nezavisnost Kosova bi predstavljala loš presedan za druge regione, kao što su Južna Osetija, Abhazija, Nagorno Karabah. Presedan nezavisnosti Kosova takodje bi se mogao smatrati podsticajem za dezintegraciju multietničkih država drugde u svetu.

Glas Amerike: Ako Kosovo dobije nezavisnost, a standardi ne budu ispunjeni, kakav razvoj dogadjaja predvidjate?

Kapčan: Pitanje tretmana Srba je s jedne strane veoma važno, a sa druge nije. Naime, odluka o eventualnoj nezavisnosti će biti donete, čak i da uslovi pod kojima Srbi žive u toj pokrajini ne budu prihvatljivi. Kao rezultat toga, neki Srbi bi mogli da napuste Kosovo, a neki će ostati. Uprkos pritisku SAD, UN i NATO, srpska manjina na Kosovu nema slobodu kretanja, osnovna ljudska prava, fizičku bezbednost. Mislim da bi se situacija sa srpskom manjinom poboljšala u slučaju nezavisnosti Kosova, jer bi se ekstremni glasovi ućutkali. To se ogleda i u ponašanju premijera Agima Čekua, bivšeg komandatna Oslobodilačke vojske Kosova, koji pokušava da pridobije poverenje Srba, pa je i u parlamentu govorio srpski. On bi imao moralni autoritet da kaže da treba da ”budemo velikodušni prema bivšim neprijateljima“ i da zahteva da se duh multietničnosti vrati u tu pokrajinu. Drugim rečima, nezavisno Kosovo bi moglo da se ostvari uprkos nezavidnoj poziciji srpske i drugih manjina i nestanku multietničnosti.

Glas Amerike: Nije li takav stav medjunarodne zajednice u direktnoj suprotnosti sa američkim tradiconalnim konceptom multietničnosti?

Kapčan: Svakako da jeste. Nezavisnost Kosova bi bila uvreda idealima koje mi negujemo, odnosno da razne entičke, verske i rasne grupe žive zajedno. Bojim se da u slučaju Kosova medjunarodna zajednica popušta pred balkanskom realnošću. Nakon raspada bivše višenacionalne Jugoslavije i stvaranja mahom etnički homogenih država ili entiteta, njen primarni interes je regionalna bezbednost. Zagovaranje nezavisnosti Kosova nije moralno poželjan stav, ali ka nezavisnosti se krećemo iz pragmatičnih razloga, radi stabilnosti na Balkanu.

Glas Amerike: Postoje nagoveštaji da medju Albancima na Kosovu ponestaje strpljenja i da bi moglo da izbije nasilje ako se proces oduži.

Kapčan: Postoji zabrinutost u vezi sa mogućim nasiljem na obe strane. Ako se pitanje nezavisnosti bude odlagalo, to bi moglo da izazove nasilje od strane Albanca. Ako se odluka o nezavisnosti donese, Srbi bi mogli žestoko da reaguju, posebno u Kosovskoj Mitrovici i severno od reke Ibra gde su mahom većina. Medjunarodna zajednica takodje želi da smanji svoju odgovornost u tom delu sveta, u svetlu problema u Avganistanu, Libanu, Iraku i drugde. Rešavnjem budućeg statusa Kosova izražava se nada u smanjenje vojnog prisustva medjunarodne zajednice i njenih obaveza u tome delu svetu, i nada da prošlost može da se prevazidje i region krene u integracione procese Evropske unije.

XS
SM
MD
LG