Linkovi

Reforme pravosudnog sistema u post-komunističkim zemljama


Reforme pravosuđa su ključni izazovi sa kojima su suočene države koje sa centralizovanih političkih sistema prelaze na demokratiju. U novom izveštaju Svetske banke se ukazuje da izostanak tih reformi predstavlja prepreku privrednom napretku post-komunističkih država.

Tokom prvih godina po rušenju komunizma, pravosudni sistemi zemalja u tranziciji nisu se puno menjali, dok su reforme uglavnom imale za cilj uspostavljanje nezavisnog sudstva. Krajem 1990-ih postalo je jasno da se slabašni pravosudni sistemi prepreke investicijama i ekonomskom razvoju. Šeril Grej, visoki funkcioner Svetske banke, napominje da je transformacija politički kontrolisanog pravosuđa u efikasan sistem koji služi narodu zadatak ogromnih razmera.

Pod socijalizmom, sudstvo nije bilo nezavisno. Ono je bilo deo izvršne vlasti države, kroz koje su sprovođena partijska pravila.”

Pošto je stabilno sudstvo neophodno u savremenoj tržišnoj privredi, dodaje gospođa Grej, post-komunističkim oslobađanjem ekonomije pojavila se i potreba za iznalaženjem brzih, pouzdanih rešenja poslovnih sporova. Ona navodi kao primer Rusiju, gde se broj privrednih sudova udvostručio od 1995 do 2000, uporedo sa razvojem tržišne privrede. Šeril Grej ukazuje da javnost smatra korupciju glavnim problemom u pravosuđu.

U većini zemalja centralne i istočne Evrope, jedva da 25% stanovnika veruje da su sudovi pošteni.”

Istovremeno, 80% Nemaca veruje u integritet svog pravosuđa. Gospođa Grej dodaje da nefunkcionalnost pravosudnih sistema u državama jugoistočne Evrope gradjanima posebno tessko pada.

Jugoistočna Evropa trenutno ima najveće probleme. Ne samo što im sudstvo ne funkcioniše adekvatno, već je i zatrpano predmetima koji se ne ressavaju blagovremeno. Pravosuđe je stoga prepreka razvoju privrede.”

Ona ukazuje da se u tom delu sveta sporovi češće rešavaju na sudu, nego dogovorno i kao primer navodi bivšu komunističku Jugoslaviju koja je -- po glavi stanovnika – imala više sudija i advokata nego bilo koja druga zemlja. Vansudska poravnanja smanjuju pritisak na sudove, ali da bi se stiglo do tog nivoa potrebna je transparentnost pravosudnog sistema. Isto tako, objavljivanje sudskih presuda i uvid u primanja i finansijske prilike sudija znatno doprinose toj transparentnosti i predstavljaju osnovu za uspostavljanje poverenja, ukazuje Grejova.

Mada izražava uzdržani optimizam u vezi sa reformama pravosuđa u postkomunističkim državama Evrope i centralne Azije, Šeril Grej naglašava da bi put do efikasnog pravosudnog sistema mogao da bude dug.

XS
SM
MD
LG