Američka populacija će, očekuju demografi, u oktobru dostići 300 miliona, što znači da je stanovništvo SAD najbrojnije na svetu posle Kine i Indije. Medjutim, neki analitičari kažu da bi rast populacije, koji je povezan sa velikim brojem imigranata, mogao da promeni i etnički profil nacije.
Rast populacije koji je zabeležio američki Biro za popis stanovništva – 20 miliona stanovnika u proteklih šest godina – rezultat je kako prirodnog priraštaja, tako i priliva imigranata. Na godišnju stopu natalitetu od oko 1%, otpada 60% rasta populacije, dok je preostalih 40% povezano sa imigracijom.
Demograf Vilijam Fraj iz instituta «Brukings» u Vašingtonu kaže da je Amerika na prekretnici.
«Ne samo da nas te cifre čine zemljom sa ogromnom populacijom, već taj rast znači i da ljudi, zahvaljujući kojima nas ima 300 miliona, dolaze iz drugih delova sveta – Latinske Amerike, Azije ... Ne bismo tako brzo imali toliku populaciju da nema imigranata.».
Belci čine oko dve trećine američkog stanovništva, što je pad u odnosu na 70% početkom ove decenije. Demograf Fraj i drugi stručnjaci kažu da će procenat belaca, koji nisu hispanci, nastaviti da opada uporedo sa dolaskom novih imigranata i starenjem američke posleratne «bejbi bum» generacije...
Nehispanske belkinje u proseku radjaju po dvoje dece, a hispanske belkinje gotovo troje dece. Ti trendovi, kaže demograf Mark Mader iz vašingtonskog Biroa za podatke o populaciji, dovešće do velikih demografskih pomeranja.
«Ne znam nijednu drugu zemlju koja je doživela takve promene u rasnom i etničkom sastavu kao naša. Zato mnogi demografi misle da do 2050. rasne i etničke kategorije više i neće biti tako bitne, jer ćemo postati toliko mešovito društvo da se te kategorije možda više i neće pojavljivati u formularima za popis stanovništva.»
Mnogi analitičari su skeptični kada je reč o prednostima takve situacije. Oni se pitaju da li američka ekonomija može da obezbedi dovoljno radnih mesta i tvrde da će nekontrolisana imigracija dovesti do prekomerne urbanizacije i opteretiti prirodne resurse. Drugi kažu da u SAD dolazi previše imigranata tako da je njihova asimilacija u maticu američkog društva neizvodljiva .
Demograf Vilijem Džonson iz Instituta za populaciju, medjunarodne obrazovne grupe u Vašingtonu, kaže da imigracija jača Ameriku – ako se drži u kontrolisanim okvirima.
«Amerika je evoluirala kroz istoriju i zahvaljujući asimilaciji migracija je bila dobra stvar. Svaka generacija Amerikanaca ponovo je definisala svoj identitet, i to je bila snaga naše zemlje. Ali ako nema asimilacije, ako postoji kulturna separacija, ako se imigranti i dalje prvenstveno poistovećuju sa zemljom porekla, onda to nije dobro. Teško je predvideti koliko će migracija u budućnosti biti pozitivna stvar, a koliko uzrok razdora».
Prema podacima Biroa za popis stanovništva, etničke manjine trenutno čine oko trećinu američke populacije, a naredne decenije će činiti 40% stanovništva. Nehispanski belci su trenutno manjina na Havajima, u Nju Meksiku, Teksasu, Kaliforniji i Distriktu Kolumbija.
Demograf Džozef Agostino iz Instituta za proučavanje populacije u Virdžiniji kaže da su strahovi u pogledu promene demografskog i kulturnog sastava SAD – legitimni.
«Mnogi se boje da imigranti prebrzo dolaze, ili da se ne asimiluju dovoljno brzo. U nekim američkim gradovima postoje čitave četvrti u kojima ljudi ne znaju engleski. A ako ne možemo da komuniciramo svi jednim jezikom, kao Amerikanci, ne vidim kako ćemo na duge staze imati kohezivno društvo. To je veliki problem koji dugoročno može da rezultira svojevrsnom «balkanizacijom» SAD."
Mnogi analitičari, medjutim, kažu da su takvi strahovi neopravdani. Oni tvrde da je Amerika uspešno asimilovala imigrante u prošlosti i da to može da čini i u budućnosti. Demograf Fraj ističe da je za to ključno pažljivo planiranje, kako bi imigranti dobili sve potrebne usluge što bi ih sprečilo da trajno postanu niža klasa...
Demografi predvidjaju da će SAD do 2050. imati oko 400 miliona stanovnika. Ako se sadašnji trendovi nastave, mnogi analitičari se slažu da će, u etničkoj strukturi, Amerika tada biti sasvim drugačija zemlja.