Linkovi

SAD: Velika količina grešaka u receptima za lekove


Te greške mogu da ugroze pacijentovu bezbednost i koštaju stotine miliona dolara u povredama povezanim sa lekovima i troškovima zdravstvene nege.

Ovi alarmantni brojevi su deo nedavno objavljenog izveštaja, a jedan od autora kaže da su podaci uznemiravajući. Uz četiri milijarde recepata za lekove ispunjenih svake godine u Sjedinjenim Državama, postoji velika količina grešaka.

«Postoji toliko lekova koji su prepisani danas … pacijentima koji posečno vidjaju mnogo lekara, posebno starijim pacijentima, ili ljudima koji imaju hronične bolesti. Oni mogu da odu kod 10 različitih lekara ili više, tokom godine».
Doktor Albert Vu je internista i profesor na Džons Hopkins univerzitetu u Baltimoru. Kao jedan od autora studije on je uočio probleme koji su česti na svim nivoima. Od proizvodjačkih do vladinih pravila, do organizacija za zdravstveno osiguranje, apotekara i medicinskog osoblja.

«Pacijenti dobijaju pogrešan lek, pogrešnu dozu, on je zaveden u kombinaciji sa ostalim lekovima, gde ne bi trebalo da bude, na primer zaveden je pod pogrešnim imenom».

Izveštaj je pripremio Institut za medicinu, koji savetuje američku vladu i one koje pružaju zdravstvenu negu. Podaci prikupljeni iz 8 hiljada bolnica u Sjedinjenim Državama pokazali su da je najmanje pola miliona ljudi oštećeno svake godine zbog grešaka vezanih za lekove. Jedna od preporuka koje bi trebalo primeniti do 2010. godine: Rukom pisane lekarske recepte trebalo bi zameniti kompjuterizovanim narudžbinama. Doktor Robert Feroli sa univerziteta Džons Hopkins kaže da bi praćenje lekarskih recepata elektronski uspostavilo odbranu celim putem.

«Jedna od stvari koji radimo sa kompjuterom, što nije dostupno kao rukom pisani nalog je ta da komjuter može da kaže – ovo je uzajamno dejstvo lekova, da li si siguran? Ili , ovo je doza koja ne izgleda pravilno – da li si siguran doktore da je to ono što želiš? Ponovo još jedna provera greške».

Institut za medicinu procenio je da samo 6 odsto institucija zdravstvene nege koristi elektronske recepte. Ipak, tehnologija je efektivna onoliko koliko su i ljudska bića koja je koriste. Doktor Feroli kaže da bi pacijenti trebalo da dostave lekarima listu lekova koje već uzimaju ili još bolje da donesu same lekove.

»Ono što možete je da otkrijete različite probleme koji bi ustvari mogli da budu razlog zašto je pacijent došao kod lekara da bi počeo da ih uzima».

Klinički farmaceut Emi Hetfild je deo medicinskog tima koji brine o pacijentima koji imaju rak. Ona bi želela da vidi u svakom minutu kompjuterizovanu analizu pored bolničkog kreveta.

«Često naši pacijenti dodju i mi nemamo svu njihovu medicinsku istoriju, zato što nisu nikada ranije bili tretirani u našem medicinskom sistemu. To bi nam veoma pomoglo».

Bolnica Džons Hopkins je na prvom mestu medju američkim najboljim bolnicama. Iako je to za sve medicinska ekspertiza svetske klase, doktor Albert Vu kaže da bi pacijenti u toj bolnici i ostalim medicinskim ustanovama mogli da učine više kako bi poboljšali sopstvenu negu.

«Mislim da su pacijenti previše snishodljivi i samo zato što lekar zna više o medicini nego vi, ne znači da on ili ona znaju sve o vama. Ukoliko pacijent ima nešto da kaže, lekar treba da ga sasluša … obrati više pažnje na ono što pacijent govori i uzme to u obzir kada donosi svoje odluke».


Povezani članci

XS
SM
MD
LG