Linkovi

Globalno zagrijavanje – izazov savremenog društva


Rekordno visoke temperature su proteklih dana zabilježene na sjevernoj polulopti. Neke evropske zemlje su privremeno zatvorile svoje nuklearne elektrane, jer je rečna voda koja se koristi za hlađenje reaktora bila pretopla.

Vatrene stihije gutaju šume i rastinje i u Sjedinjenim Državama i u Evropi. Pitanje glasi - da li su to znaci globalnog zagrijavanja. U posljednjih nekoliko godina, u nekoliko naučnih istraživanja svijet je upozoren na sve pristnije topljenje lednika na Aljasci, Grenlandu i Antartiku, što direktno ugrožava staništa polarnih medvjeda i drugih polarnih životinja. Bube koje inače žive na području toplog američkog jugozapada, sele se u crnogorične šume Britanske Kolumbije. Tople tropske vode izbjeljuju koralno grebenje.

Uopšteno naučno objašnjenje je da su ove promjene izazvane omotačem ugljen-dioksida koji zadržava toplotu i drugim gasovima koji se u atmosferu ispuštaju izgaranjem uglja, prirodnog gasa i sagorijevanja benzina. Ričard Somervil iz Instituta za okeanografiju «Scripps» kaže da je sadašnji toplotni trend drugačiji od prethodnih.

Imamo dovoljno informacija da kažemo da je zagrijavanje kojem smo svjedoci u posljednjim decenajama 20 vijeka uzrokovao čovjek, kaže Somervil

Međunarodna komisija Ujedinjenih nacija za klimatske promjene ustanovila je da se količina ugljendioksida u atmosferi za posljednjih 100 godina povećala 30 procenata, kao i da je prosječna temperatura na površini planete porasla za jedan stepen. UN upozoravaju da bi u sljedećih stotinu godina temperatura zemlje mogla da poraste od 1 i po do 6 stepeni. Džejms Hansen, stručnjak za klimatske promjene u NASA-i, jedan je od prvih stručnjaka koji je još osamdesetih godina prošlog vijeka upozorio na globalno zagrijavanje. Hansen smatra da se svijet bliži momentu kada povratni proces više neće biti moguć. Približavamo se kritičnoj situaciji. Ukoliko ne počnemo da smanjujemo emisiju gasova koji stvaraju efkat staklene bašte, imaćemo ogromnu klimatsku promjenu, smatra Hansen.

Stručnajci kažu da je borba sa globalnim zagrijavanjem veliki izazov. Ako bi zbog čega, to zbog činjenice da ugljen dioksid u atmosferi opstaje i do 150 godina. Istraživač klimatskih promjena Univerziteta «Rutgers» Entoni Brokoli ističe da zagrijavanje okeana samo usložnjava problem.

«Toplotom se zagrijavaju okeani i ta tolpota će uticati na topliju klimu sve i da se zaustavi povećanje prisustva ugljendioksida u atmosferi.«

Sporazum iz Kjota iz 1997., koji je potpisalo više od 120 država, obavezuje potpisnike na smanjenje nivoa emisije gasova na nivo iz 1990. godine. Sjedinjene Države nisu potpisale Sporazum, što je, kako smatra Majron Bel iz Instituta «Competetitive Enterprise», ispravna odluka:

«Smatram da se pretjeruje kada se govori o uticaju globalnog zagrijavanja, kaže Ibel. On ne vjeruje da je globalno zagrijavanje velika prijetnja. Čak i da je tako, on sporazum iz Kjota smatra lošom idejom jer misli da će manja potrošnja energije, radi redukcije emisije štetnih gasova, biti na štetu ekonomije.»

Ričard Somervile je saglasan da Sporazum iz Kjota ima nedostatke, ali da je bolje imati nešto, nego ništa.

«Sporazum iz Kjota ovu problematiku održava u javnoj debati. Jedna od dobrih strana je da možete sagledati šta se sve desilo nakon Kjota, kako se na tim iskustvima mogu okupiti mnoge države svijeta, posebno velike industrijske zemlje i odlučiti šta da se radi ubuduće», smatra Somervil.

Ali oponenti Sporazuma kažu da bi o budućim koracima trebalo da odlučuje priroda. Majron Ibel kaže da se glečeri tope još od kraja ledenog doba, prije 10 hiljada godina, a da su se ljudi navikavali na promjene. On kaže da globalno zagrijavanje ima svoje koristi – posebno za poljoprivrednike.

«Ugljen dioksid je neophodan za biljke, za proces fotosinteze. Tako da biljke bolje rastu ako je u atmosferi više ugljendioksida. Biljke bi trebalo da vremenom postanu i otpornije na pojave poput suša», smatra Ibel.

Međutim, istraživač klimatskih promjena Univerziteta «Rutgers» Entoni Brokoli nije saglasan sa tim stavom. On ne kaže da će živi svijet izumrijeti ako se globalno zagrijavanje ne zaustavi, ali da će svakako životna sredina biti veoma, veoma drugačija...

XS
SM
MD
LG