Linkovi

Misije ka Marsu u prošlosti i budućnosti


Trideset godina pošto je Nasine letelica Viking uspešno spustila prvu robotsku sondu na Mars, potraga za životom na toj planeti još podstiče entuzijazam istraživača.

Viking 1 lansiran je 20. avgusta 1975. godine na 320 miliona kilometara dug put ka marsu. Dve nedelje kasnije lansiran je Viking 2, sa identičnim orbiterom i sondom za spuštanje. Tako je započeo do sada najveći program u istoriji istraživanja svemira. 11 meseci kasnije, 20. jula 1976., sonda sa Vikinga 1 spustila se na crvenu planetu.

”Sonda se spušta... pravo na dole. Imamo zeleni signal! Sonda je dodirnula tlo!“

Bio je to spektakularan trenutak za Vikinge, kako je sebe nazivala zemaljska ekipa, ali još bolji je bio trenutak prijema prvih snimaka površine Marsa. O tome govore direktor projekta Džentri Li i njegov kolega, Bob Bojer:

”Bio je to trenutak koji niko od nas neće zaboraviti. Svi smo napeto posmatrali TV ekran kada su prve linije počele da stižu. Slike su dolazile linija po liniju. Ne može se opisati kako sam se osećao.“

”Slike su ispisivane postepenim skeniranjem, linija po liniju, pa smo najpre videli jedan deo stajnog trapa, pa drugi, pa treći i najzad i samu površinu Marsa. Svi smo mislili na to kako je ovo veliki uspeh.“

”Kako opisati prvu fotografiju površine neke druge planete koju su ljudska bića ikada videla?“

Konstruisane da funkcionišu 90 dana, sonde sa Vikinga 1 i 2 prikupljale su podatke više od 6 godina, poslavši 4 i po hiljade detaljnih snimaka Marsove površine. Na snimcima kamenja i tla boje rdje nije se videlo ništa organskog porekla, ali su oni ipak ubedili naučnike da misteriozna crvena planeta nudi i drugo: podatke o godišnjim dobima, marsovskoj atmosferi i tlu. Od tada, svaka nova misija i svaka sonda pružali su nove podatke i pojedinosti. 50 hiljada snimaka kasnije, saznali smo da je u prošlosti na Marsu bilo vode. Izradjena je mapa 97 procenata njegove površine i identifikovane su moguće lokacije za buduća spuštanja.


XS
SM
MD
LG