Linkovi

Hezbolah bi mogao da izadje iz konflikta jači no ikada


Dok broj civilnih žrtava u gotovo četiri nedelje dugom sukobu izmedju Izraela i Hezbolaha raste, neki stručnjaci upozoravaju da bi ta ekstremistička organizacija mogla da izadje iz konflikta jača no ikada.

Kriza se razbuktala 12. jula, kada su gerilci Hezbolaha upali u Izrael i oteli dva izraelska vojnika. Jordan, Egipat i Saudijska Arabija kritikovali su Izrael da je reagovao preteranom silom i pozvali na prekid vatre. Ali te tri zemlje, u kojima su na vlasti suniti, takodje su kritikovale Hezbolah i njegovog zaštitnika Iran, zbog provociranja Izraela. Pol Šem, naučni saradnik vašingtonskog Instituta za Bliski istok, vidi u tome podelu izmedju sunita i šiita:

”Interesantno je da su Egipat i Jordan - što se očekivalo - ali i Saudijska Arabija - što je začudjujuće - izrazili snažno protivljenje Hezbolahu jer se osećaju ugroženim kako od radikalnog islamizma, tako i od Irana kao regionalne sile. Iran je sada vodeća šiitska sila, a zategnutost izmedju Persijanaca i Arapa uvek je postojala.“

Gledište da Iran kroz izraelsko-libansku krizu nastoji da proširi svoj uticaj, dele mnogi analitičari. Medju njima je i bivši američki pregovarač za Bliski istok, Aron Dejvid Miler, iz Medjunarodnog istraživačkog centra Vudro Vilson. On kaže da Vašington ne gleda blagonaklono na mogućnost proširenja uloge Irana:

”Mislim da Sjedinjene Države ne gledaju na ovaj konflikt kao lokalni sukob izmedju Izraela i Libana. Bar za ovu administraciju to predstavlja nastojanje Irana da projektuje svoj uticaj na sunitsko područje. Takodje mislim da Iranci jasno stavljaju do znanja sunitskim Arapima da Iran zaslužuje poštovanje i da je u stanju da utiče na dogadjaje preko svojih štićenika, Hezbolaha i Hamasa, u području arapsko-izraelskih odnosa, do kojeg je sunitima veoma stalo.“

Drugi analitičari ističu da su koreni arapsko-izraelskog konflikta politički, i da podrška Hezbolahu prevazilazi granice izmedju sekti. Ekspert za medjunarodni mir i rešavanje sukoba, sa Američkog univerziteta, Mohamed Abu-Nimr, kaže da su se u početku pojavile nesuglasice, ali da se sada dogadja suprotno:

”Uočavam da libanski gradjani sada pokazuju veće jedinstvo i veću solidarnost jedni sa drugima, bez obzira na to da li su suniti, šiiti, Druzi ili hrišćani. Mislim da podela izmedju sunita i šiita nije toliko izražena na terenu koliko u glavama analitičara.“

Neki analitičari iznose gledište da američka politika prema ovom konfliktu, koja se u regionu smatra pristrasnom u korist Izraela, otežava arapskim režimima da se svrstaju uz nju, dok istovremeno otežava Vašingtonu da podrži istinske prijatelje u regionu. Medjutim, većina njih se slaže da će kriza produbiti nepoverenje i mržnju izmedju Izraelaca i Arapa, i još više ukaljati ugled Sjedinjenih Država, što priznaje i bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler:

”S naše tačke gledišta u ovoj situaciji gotovo nikako ne možemo da dobijemo - osim ako na kraju krize Hezbolah ne izadje kao veliki gubitnik. U ovom trenutku ne vidim kako bi to moglo da se dogodi.“

Neki eksperti ističu da to uznemirava sunitske režime, koji su marginalizovali šiitski segment svog stanovništva. Mnogi se takodje pitaju da li će Liban, u kome su istorijski glavnu reč vodili hrišćani, ostati isti ako Hezbolah odnese političku pobedu u ovom konfliktu.

XS
SM
MD
LG